Seksualna agresija kod primata izme\u0111u mu\u017ejaka i \u017eenki mogla bi biti utvr\u0111ena, pa \u010dak i odabrana kroz evoluciju. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da \u0107e se mu\u0161ki pavijani, koji \u010desto uznemiruju i napadaju \u017eenke, najvjerojatnije s njima i pariti i imati potomke, \u0161to pove\u0107ava mogu\u0107nost da se to pona\u0161anje efektno poti\u010de.<\/p>\n
Nije nepoznato da mu\u017ejaci primata primoljavaju ili, u nekim slu\u010dajevima, prisiljavaju \u017eenke na parenje. Mladi mu\u017ejaci orangutana koji jo\u0161 nisu dovoljno stari ili jaki da dr\u017ee svoj teritorij, vi\u0111eni su kako patroliraju pra\u0161umom dok ne nai\u0111u na osamljenu \u017eenku, te ju u osnovi siluju. Mu\u017ejaci\u00a0\u010dimpanza tako\u0111er agresivno prisiljavaju \u017eenke na parenje.<\/p>\n
Uvijek je bilo pomalo nejasno za\u0161to mu\u017ejaci promiskuitetnih vrsta primata \u010desto iskazuju agresivno pona\u0161anje spram pripadnica suprotnog spola, a postoji nekoliko alternativnih teorija koje poku\u0161avaju odgovoriti na to pitanje. \u017denke ovih vrsta\u00a0\u010desto imaju o\u010digledne znakove poput oteklina, koji ukazuju na to da su plodne i u ovulaciji, te na taj na\u010din poti\u010du \u0161to ve\u0107i broj mu\u017ejaka na parenje.<\/p>\n
\u010cesto se mislilo da \u017eenke u ovulaciji, obzirom da raspola\u017eu ograni\u010denim resursom, dr\u017ee sve konce u rukama. Ali \u010dini se da \u017eenke imaju mnogo manje izbora nego \u0161to se prije mislilo. “Ovo istra\u017eivanje pridru\u017euje se sve ve\u0107em broju dokaza da mu\u017ejaci\u00a0koriste taktike prisile kako bi ograni\u010dili odluke\u00a0\u017eenki kod promiskuitetnih primata, \u0161to dovodi u pitanje opseg seksualne slobode ostavljene za \u017eenke u takvim dru\u0161tvima i sugerira da seksualno zastra\u0161ivanje ima dugu evolucijsku povijest kod primata”, objasnila je Alice Baniel, koja je provela studiju objavljenu u \u010dasopisu Current Biology<\/em>.<\/p>\n Ispada da, kada je rije\u010d o mu\u0161koj prisili kod \u010dakma pavijana iz Nambije, \u017eenke koje se subjekt uznemiravanja vjerojatnije \u0107e izabrati svog napada\u010da za parenje negoli mu\u017ejake koji ih ne napadaju. To \u010dini agresivne primate uspje\u0161nijima od drugih pripadnika vrste, \u0161to bi moglo biti pokazatelj \u010dinjenice da je takvo pona\u0161anje evolucijski odabrano. Za\u0161to \u017eenke podnose ovakvo pona\u0161anje jo\u0161 uvijek nije poznato, ali istra\u017eiva\u010di spekuliraju da bi to moglo i\u0107i pod ruku sa strahom od ozljeda koje bi mogle zadobiti ako ih odbiju.<\/p>\n Tim predla\u017ee da bi, budu\u0107i da je ovo pona\u0161anje prisutno u nizu razli\u010ditih vrsta primata, takvo pona\u0161anje moglo biti evolucijski utvr\u0111eno unutar skupine. Oni nastavljaju razvijati ideju da ta \u010dinjenica mo\u017ee igrati ulogu i u na\u0161em pona\u0161anju, premda su se drugi primatolozi suprotstavili, rekav\u0161i kako to impliciraju iz istra\u017eivanja provedenih na pavijanima, a znanstveno zvu\u010di kao da su zaklju\u010dci izvedeni iz malog broja podataka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Seksualna agresija kod primata izme\u0111u mu\u017ejaka i \u017eenki mogla bi biti utvr\u0111ena, pa \u010dak i odabrana kroz evoluciju. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da \u0107e se mu\u0161ki pavijani, koji \u010desto uznemiruju i napadaju \u017eenke, najvjerojatnije s njima i pariti i imati potomke, \u0161to pove\u0107ava mogu\u0107nost da se to pona\u0161anje efektno poti\u010de. Nije nepoznato da mu\u017ejaci primata primoljavaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[18580,16779,19444],"class_list":["post-21040663","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-evolucija","tag-evolucija","tag-majmun","tag-pavijan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040663"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040663\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}