{"id":21040670,"date":"2019-12-08T21:28:00","date_gmt":"2019-12-08T20:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040670"},"modified":"2019-12-10T21:30:47","modified_gmt":"2019-12-10T20:30:47","slug":"mozete-procijeniti-je-li-netko-bogat-ili-siromasan-vec-na-prvi-pogled","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mozete-procijeniti-je-li-netko-bogat-ili-siromasan-vec-na-prvi-pogled\/","title":{"rendered":"Mo\u017eete procijeniti je li netko bogat ili siroma\u0161an ve\u0107 na prvi pogled"},"content":{"rendered":"

Ljudi generalno mogu donijeti prili\u010dno dobre prosudbe o ne\u010dijem bankovnom ra\u010dunu samo gledanjem vlasnikovog lica, ka\u017ee novo istra\u017eivanje. Tim koji je radio na projektu ka\u017ee da bi to mo\u017eda moglo objasniti kako predrasude poma\u017eu u odr\u017eavanju ciklusa siroma\u0161tva.<\/p>\n

Psiholozi sveu\u010dili\u0161ta u Torontu otkrili su da su ljudi umjereno to\u010dni u predvi\u0111anju je li netko bogatiji ili siroma\u0161niji od prosjeka samo gledaju\u0107i sliku bezizra\u017eajnog lica.<\/p>\n

Mo\u017eete i sami isprobati poga\u0111anje na donjoj slici. Studija je nedavno objavljena u \u010dasopisu Journal of Personality and Social Psychology.<\/em><\/p>\n

\"\"

\u010cetiri lica u A i C kvadratu su “bogatija od prosjeka”, a \u010detiri u B i D kvadrantu su “siroma\u0161nija od prosjek”. Thora Bjornsdottir\/Nicholas Rule\/University of Toronto<\/p><\/div>\n

“To ukazuje da ne\u0161to \u0161to je suptilno kao signali na va\u0161em licu o va\u0161oj dru\u0161tvenoj klasi zapravo mogu onda to mi\u0161ljenje i odr\u017eati”, izjavila je autorica studije Thora Bjornsdottir. “Ti prvi dojmovi mogu postati neka vrsta samoispunjuju\u0107eg proro\u010danstva koje \u0107e utjecati na va\u0161e interakcije i mogu\u0107nosti koje imate.”<\/p>\n

Upitali su sudionike da pogledaju niz fotografija koje prikazuju neutralna lica ljudi. Ispitani su morali donijeti brzu odluku o dojmu o tome je li netko zaradio manje ili vi\u0161e od prosje\u010dnog dohotka obitelji. Vi\u0161e od 53 posto vremena procjene su bile to\u010dne. \u010cimbenici poput rase i spola nisu utjecali na rezultate.<\/p>\n

“Ljudi zapravo nisu svjesni onoga \u0161to koriste kada daju ove prosudbe”, rekao je Bjornsdottir. “Ako ih pitate za\u0161to i kako, oni ne znaju. Nisu svjesni kako to rade. ”<\/p>\n

Me\u0111utim, postoji na\u010din da se to prevlada. Istra\u017eivanje sugerira da je percepcija ne\u010dije dru\u0161tvene klase bila samo predvidljiva ako je lice bilo neutralno i bezizra\u017eajno. \u010cim bi lice poprimilo drugi izraz, poput osmijeha ili ljutnje, sve su oklade bile isklju\u010dene. Znanstvenici tvrde da je ta sposobnost mogu\u0107a zbog op\u0107ih navika izra\u017eavanja koja se integriraju u na\u0161 neutralni izraz. Ako osoba ima udoban i zadovoljavaju\u0107i \u017eivot, teorija ka\u017ee da to postaje “urezano na lice osobe”.<\/p>\n

“Ono \u0161to vidimo jest da studenti stari od 18 do 22 godine ve\u0107 imaju dovoljno \u017eivotnog iskustva koje je vidljivo promijenilo i oblikovalo njihovo lice do to\u010dke u kojoj mo\u017eete re\u0107i koji im je socioekonomski status ili dru\u0161tveni stale\u017e”, dodao je profesor Nicholas Rule.<\/p>\n

To bi moglo utjecati na \u0161anse na intervjuu za posao. Istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da su sudionici osjetili kako su “bogata lica” vjerojatno \u010de\u0161\u0107e anga\u017eirana za posao nego “siroma\u0161na lica”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studija ka\u017ee da su ljudi prili\u010dno dobri u poga\u0111anju.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21040682,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[19244,18281],"class_list":["post-21040670","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-ljudi","tag-siromastvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040670","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040670"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040670\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21040682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040670"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040670"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040670"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}