{"id":21040721,"date":"2017-07-20T17:39:05","date_gmt":"2017-07-20T15:39:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040721"},"modified":"2017-09-11T12:13:29","modified_gmt":"2017-09-11T10:13:29","slug":"ljudskom-kosom-u-ciscenje-naftnih-mrlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ljudskom-kosom-u-ciscenje-naftnih-mrlja\/","title":{"rendered":"Ljudskom kosom u \u010di\u0161\u0107enje naftnih mrlja?"},"content":{"rendered":"<p>Odrezana ljudska kosa mo\u017ee se upotrijebiti za pomo\u0107 u o\u010duvanju od ekolo\u0161kih katastrofa poput izlijevanja nafte, ka\u017eu nova istra\u017eivanja iz Australije. Zvu\u010di pomalo \u010dudno, ali to bi moglo zna\u010diti da koristimo jeftin i prirodan na\u010din za \u010di\u0161\u0107enje nafte, umjesto sinteti\u010dkih i skupih proizvoda koji se trenutno koriste.<\/p>\n<p>&#8220;Postoji mnogo razli\u010ditih materijala koji se koriste u \u010di\u0161\u0107enju one\u010di\u0161\u0107enja, puno sinteti\u010dkih proizvoda, osobito stvari koje su izra\u0111ene od polipropilena i drugih vrsta plasti\u010dnih polimera&#8221;, rekla je Rebecca Pagnucco s UTS Sydney. &#8220;Nedavno je postojala velika pozornost medija oko one\u010di\u0161\u0107enja mora plastikom i oko toga rade li neka sredstva vi\u0161e zla nego dobra u poku\u0161aju \u010di\u0161\u0107enja&#8221;.<\/p>\n<p>Iako je duga kosa cijenjena za izradu perika, kratke odrezotine, \u010desto prona\u0111ene na podu frizerskog salona su otpad &#8211; i obi\u010dno idu u odlagali\u0161te. Pagnucco i mentorica Megan Phillips smatraju da bi to moglo biti puno korisnije kada se koristi za \u010di\u0161\u0107enje nafte zbog svojstava same kose. Kosa postaje masna &#8211; masno\u0107a je uglavnom onda zaglavljena za vlakna kose, a sli\u010dno \u0107e se dr\u017eati i kod drugih ulja, poput sirove nafte.<\/p>\n<p>Postoji globalni poticaj za kori\u0161tenje drugih prirodnih stvari za \u010di\u0161\u0107enje izlijevanja nafte, ali opcije trenutno nisu sjajne, jer su pamuk i vuna odli\u010dni kandidati, ali su previ\u0161e cijenjeni u tekstilnoj industriji. Ne\u0161to poput odrezane kose nema nikakvu vrijednost i odlazi u otpad. Tako\u0111er postoji mi\u0161ljenje da bi se kosa mogla ponovno upotrijebiti nekoliko puta &#8211; ako ste ikad ispirali kosu, znat \u0107ete da masno\u0107a na njoj ne ostaje vje\u010dno.<\/p>\n<p>Pagnucco se nada kako \u0107e ovo istra\u017eivanje ubiti dvije muhe jednim udarcem &#8211; \u010di\u0161\u0107enje opasnih ulja, kao i ograni\u010davanje otpada. &#8220;Na\u0161a istra\u017eivanja su va\u017ena jer, ako nastavimo putem kojim idemo, na\u0161 otpad \u0107e nastaviti rasti i to \u0107e imati utjecaj na cijeli okoli\u0161&#8221;.<\/p>\n<p>Upotreba kose kao prirodnog sredstva za \u010di\u0161\u0107enje zbog njezinih spu\u017evastih karakteristika nije novost. Ideja se rodila 1989. kad je Phil McCrory poslije tankerske nesre\u0107e na Aljasci pomagao \u010distiti nakon \u0161to je skupio kosu iz lokalnih frizerskih salona u najlonke. Sli\u010dno je ponovljeno 2007. u San Franciscu kad su ljudi nakon izlijevanja nafte reagirali dono\u0161enjem otira\u010da na\u010dinjenih od ljudske kose.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeftino i u\u010dinkovito, ka\u017eu.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21040857,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18560,17181,16569],"class_list":["post-21040721","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-ekologija","tag-kosa","tag-nafta"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040721","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040721"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040721\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21040857"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}