Pro\u0161log mjeseca kineski istra\u017eiva\u010di pokazali su da je kvantna komunikacija izme\u0111u Zemlje i svemira mogu\u0107a, a sada su koristili tehnologiju za slanje fotona u svemir pomo\u0107u kvantne teleportacije.<\/p>\n
Pokus je proveden izme\u0111u Miciusa (kineskog kvantnog satelita) i zemaljske stanice. Istra\u017eiva\u010di su uspjeli prenijeti nepoznato kvantno stanje iz jednog fotona ovdje na Zemlji na drugi u svemiru.<\/p>\n
Me\u0111utim, ova kvantna teleportacija u svemir nije poput scene iz Star Treka. Stvarnost je puno manje glamurozna. Za teleportaciju svih svojstava \u010destice – tj. njenog kvantnog stanja – potrebne su drasti\u010dne mjere.<\/p>\n
Nije mogu\u0107e savr\u0161eno poznavati kvantno stanje pa ga nije mogu\u0107e ni kopirati. Me\u0111utim, ako ste spremni uni\u0161titi \u010desticu, lako mo\u017eete prenijeti njeno kvantno stanje na drugu \u010desticu. Nova \u010destica \u0107e, za sve namjere i svrhe, biti ekvivalentna staroj \u010destici.<\/p>\n
Kvantna teleportacija klju\u010dni je uvjet za stvaranje kvantnog interneta koji kvantnim ra\u010dunalima omogu\u0107uje me\u0111usobnu komunikaciju. Prekomjerna upotreba rije\u010di ‘kvantno’ u prethodnoj re\u010denici nije tu da bi se izraz \u010dinio kompleksnim. Kvantna ra\u010dunala su ra\u010dunala koja mogu koristiti zakone kvantne mehanike za matemati\u010dke izra\u010dune\u00a0br\u017ee nego \u010dak i najbolje superra\u010dunalo koje mo\u017eemo izgraditi.<\/p>\n
Jo\u0161 uvijek postoje mnoga pitanja koja treba rije\u0161iti kako bi kvantna ra\u010dunala bila odr\u017eiva, ali ovo istra\u017eivanje utvrdilo je mogu\u0107nost\u00a0kvantne komunikacije na velikim udaljenostima. Satelit je udaljen 1.400 kilometara od zemaljske stanice.<\/p>\n
“Teleportacija na veliku udaljenost\u00a0prepoznata je kao temeljni element u protokolima kao \u0161to su kvantne mre\u017ee velikih razmjera i distribuirani kvantni izra\u010duni”, napisao je istra\u017eiva\u010dki tim u radu koji znanstvena zajednica tek treba ocijeniti. “Me\u0111utim, prethodni testovi teleportiranja izme\u0111u udaljenih lokacija bili su ograni\u010deni na udaljenost od 100 kilometara zbog gubitka fotona u opti\u010dkim vlaknima ili u zemaljskim otvorenim prostorima”.<\/p>\n
Kvantna komunikacija funkcionira na principu prepletenosti, gdje dvije \u010destice mogu me\u0111usobno utjecati jedna na drugu bez obzira na udaljenost. To bi se na prvu moglo \u010diniti kao kr\u0161enje posebne relativnosti jer informacije ne mogu putovati brzinom svjetlosti, ali do kr\u0161enja ne dolazi. Ako imate prepletene \u010destice, njihovo kvantno stanje se dijeli. Nema smisla (barem u kvantnoj mehanici) smatrati ih jedinstvenim entitetima.<\/p>\n
Iako je prepletenost vrlo korisna (i pomalo zbunjuju\u0107a), ona je tako\u0111er vrlo krhka. Kvantno stanje se lako razbija, i onda su \u010destice ponovno pojedina\u010dne, “raspletene”. Zbog toga je bilo te\u0161ko poslati ta kvantna stanja na udaljenost ve\u0107u od 100 kilometara preko zraka ili opti\u010dkih vlakana.<\/p>\n
Kao \u0161to ovo istra\u017eivanje pokazuje, za stvaranje uistinu globalne mre\u017ee za kvantnu komunikaciju, trebat \u0107e nam kvantni sateliti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pro\u0161log mjeseca kineski istra\u017eiva\u010di pokazali su da je kvantna komunikacija izme\u0111u Zemlje i svemira mogu\u0107a, a sada su koristili tehnologiju za slanje fotona u svemir pomo\u0107u kvantne teleportacije. Pokus je proveden izme\u0111u Miciusa (kineskog kvantnog satelita) i zemaljske stanice. Istra\u017eiva\u010di su uspjeli prenijeti nepoznato kvantno stanje iz jednog fotona ovdje na Zemlji na drugi u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17791,17429],"class_list":["post-21040741","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-fizika","tag-foton","tag-kvantna-fizika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040741","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040741"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040741\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}