{"id":21040751,"date":"2017-07-13T16:24:48","date_gmt":"2017-07-13T14:24:48","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040751"},"modified":"2017-07-13T16:27:44","modified_gmt":"2017-07-13T14:27:44","slug":"gigantski-ledenjak-se-odvojio-od-antarktike-sto-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/gigantski-ledenjak-se-odvojio-od-antarktike-sto-sad\/","title":{"rendered":"Gigantski ledenjak se odvojio od Antarktike. \u0160to sad?"},"content":{"rendered":"<p>Divovski blok prekriva podru\u010dje koje je veli\u010dine oko 6 tisu\u0107a kvadratnih kilometara. Ameri\u010dki satelit je danas upravo promatrao ledenjak u trenucima odvajanja. Znanstvenici su to, me\u0111utim, i o\u010dekivali. Pratili su cijelo vrijeme razvoj doga\u0111aja, a to zna\u010di &#8211; vi\u0161e od desetlje\u0107a. \u0160irenje same pukotine ubrzalo se od 2014. godine, a tad se ve\u0107 znalo da \u0107e do odvajanja definitivno do\u0107i.<\/p>\n<p>Infracrveni senzor na NASA-inom satelitu pretra\u017eivao je \u00a0\u010distu vodu u pukotini izme\u0111u ledenjaka i \u0161elfa te zaklju\u010dio da je voda u odnosu na okolni led i zrak toplija. Europski radarski sustav je tako\u0111er potvrdio pukotinu. Taj sustav (Sentinel) mo\u017ee zabilje\u017eiti bilo kakve promjene kod micanja tog ledenjaka.<\/p>\n<p>U pitanju je jedan od 10 najve\u0107ih ledenjaka koji su ikad zabilje\u017eeni. Najve\u0107i zabilje\u017eeni je ipak bio objekt nazvan B-15. veli\u010dine 11 tisu\u0107a kvadratnih kilometara koji se odvojio 2000. godine. 1956. je, pak, ledolomac ameri\u010dke mornarice opazio objekt veli\u010dine \u010dak 32 tisu\u0107e kvadratnih kilometara koji je bio ve\u0107i od Belgije, ali tada nije bilo satelita za provjeru i potvrdu.<\/p>\n<p>Sprud Larsen C je jedna velika masa leda koji pluta, a kojeg su oblikovali gle\u010deri spu\u0161taju\u0107i se u ocean. Ulaskom u vodu bi se njihovi plutaju\u0107i komadi podizali i spajali te tako tvorili jedan ve\u0107i komad. Takvo odvajanje je u stvari vrlo prirodno, jer sprud time odr\u017eava ravnote\u017eu.<\/p>\n<div id=\"attachment_21040749\" style=\"width: 1010px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21040749\" class=\"wp-image-21040749 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/07\/content-1499855544-infograp.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"564\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/07\/content-1499855544-infograp.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/07\/content-1499855544-infograp-300x169.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/07\/content-1499855544-infograp-768x433.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><p id=\"caption-attachment-21040749\" class=\"wp-caption-text\">Foto; Project Midos<\/p><\/div>\n<p>Profesorica Helen Fricker s Instituta za oceanografiju je komentirala Larsen: &#8220;Ve\u0107ina znanstvenika nije pretjerano zabrinuta zbog tog odvajanja jer je uobi\u010dajeno.&#8221; Idu\u0107ih\u00a0godina \u0107e se istra\u017eivati daljnja kretanja ovog plutaju\u0107eg ledenjaka. Takav ledenjak zbog debljine se ne bi trebao kretati brzo, no posebno \u0107e se motriti. Vjetrovi i struje bi ga mogli bi gurnuti prema sjeveru Antarktika, a tamo bi predstavljao onda opasnost za brodove.<\/p>\n<p>Na kretanje santi leda utje\u010du vjetrovi i struje, ali pa\u017enja se mora obratiti i na jo\u0161 par faktora zbog ogromne veli\u010dine sante. Jedan od tih faktora je i utjecaj gravitacije. Zbog same mase Antarktike povr\u0161ina vode u blizini kontinenta je vi\u0161a nego \u0161to je u sredini oceana, za oko pola metra. Ledenjak Larson \u0107e jednostavno skliznuti niz tu nizbrdicu.\u00a0No, najvjerojatnije \u0107e ipak biti da \u0107e ledenjak na kraju zavr\u0161iti u struji koja okru\u017euje Ju\u017eni pol, a preko nje u ju\u017enom Atlantiku. Ipak, za to treba vi\u0161e godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan od najve\u0107ih ledenjaka se upravo odvojio od Antarktike.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21040750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[17277,19386],"class_list":["post-21040751","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-antarktika","tag-ledenjak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040751"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040751\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21040750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}