Svi vole nerije\u0161ene drevne misterije. \u0160to je uzrokovalo nestanak Devete legije Rimskog Carstva? Za \u0161to su se koristili tuneli iskopani ispod Mjese\u010deve piramide na podru\u010dju dana\u0161njeg Meksika? \u0160to se dogodilo s civilizacijom na Uskr\u0161njem otoku?<\/p>\n
Posljednje pitanje je jedno od najmu\u010dnijih neobja\u0161njenih misterija. Otok, poznat po moai figurama – onim zloslutnim kamenim kipovima ljudskih lica – nekada je bio dom uspje\u0161ne civilizacije, prije otprilike tisu\u0107u godina. Budu\u0107i da je rije\u010d o jednom od najizoliranijih otoka na svijetu, malo je poznato o kulturi Rapa Nui, koja je iznenada nestala s ovog otoka jo\u0161 1860-ih.<\/p>\n
Postavljene su brojne hipoteze kako bi se poku\u0161ao objasniti ovaj populacijski krah, poput\u00a0bolesti, prekomjernog kr\u010denja \u0161uma, ili situacije te\u0161kog unutarnjeg sukoba. Najpopularnija ideja je da je narod koji je nastanjivao otok po\u010dinio ekocid – oni su opusto\u0161ili prirodni okoli\u0161 do te mjere da je postao nenastanjiv i izginuli. Sada, nova studija ka\u017ee da vjerojatno ni to nije istina.<\/p>\n
Teorija ekocida ka\u017ee da su oto\u010dani originalno potjecali iz podru\u010dja dana\u0161nje Polinezije, a do\u0161li su na Uskr\u0161nji otok kanuima te ga naselili oko 1200. godine. Kada su Europljani prvi put susreli ljude Rapa Nuija u ranom 18. stolje\u0107u, \u0161ume su bile iskr\u010dene u velikoj mjeri.<\/p>\n
Ova stabla uglavnom su kori\u0161tena za izgradnju kanua u svrhu izlova ribe. No, kad su ostali bez prirodnih resursa, morali su odustati od gradnje novih kanua te se vi\u0161e nisu mogli oslanjati na pecanje. Po\u010deli su se vi\u0161e oslanjati na zemaljske izvore hrane, ali nekontrolirana poljoprivreda dovela je do zna\u010dajne erozije tla. To je prouzro\u010dilo poljoprivredni kolaps, a bez ikakve hrane, ljudi Rapa Nuija su izumrli.<\/p>\n
Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010dki tim sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bristolu, u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem Havaji i Sveu\u010dili\u0161tem u Binghamtonu, smatra da su dokazi za ovu ekolo\u0161ku katastrofu previ\u0161e neizravni.<\/p>\n
Analiziraju\u0107i kemijski sastav botani\u010dkih, ljudskih i faunalnih ostataka prona\u0111enih na raznim arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima Rapa Nuija “bili smo u mogu\u0107nosti oslikati dublju sliku onoga \u0161to su drevni oto\u010dani jeli i u tom smo procesu upoznali njihove poljoprivredne metode”, izjavila je Catrine Jarman, glavna autorica studije i doktorandica na Sveu\u010dili\u0161tu u Bristolu, za IFLScience.<\/em><\/p>\n Tim je utvrdio da je barem polovica proteina u prehrani ljudi s Rapa Nuija uvijek dolazila iz morskih izvora. Kao \u0161to je obja\u0161njeno u \u010dasopisu American Journal of Physical Anthropology<\/em>, to sugerira da nikada nisu prestali pecati.<\/p>\n “Tako\u0111er smo doznali da je ono \u0161to su dobili od kopnenih izvora do\u0161lo iz vrlo modificiranih tala, \u0161to zna\u010di da su oboga\u0107ivali tla kako bi uzgojili usjeve”, izjavio je koautor Carl Lipo, profesor antropologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Binghamtonu.<\/p>\n To zna\u010di da su ljudi Rapa Nuija bili vrlo dobro upoznati s tada\u0161njim poljoprivrednim tehnologijama, \u0161to upu\u0107uje na to da nije bilo poljoprivrednog kolapsa.<\/p>\n “Ovi novi rezultati predstavljaju uzbudljivu demonstraciju vrste dokaza skrivenih u na\u0161im kostima”, dodala je Catrine Jarman.<\/p>\n “To tako\u0111er ima \u0161ire implikacije jer nam dopu\u0161ta da ponovno razmotrimo na koje su na\u010dine\u00a0prapovijesne populacije bile u interakciji sa svojim okru\u017eenjem bez oslanjanja na moderne povijesne izvore”.<\/p>\n Pa \u0161to se dogodilo na Uskr\u0161njem otoku, ako nije ekocid? U ovom trenutku, mo\u017eemo samo naga\u0111ati.<\/p>\n Valja istaknuti da je uni\u0161tavanje okoli\u0161a jo\u0161 uvijek solidan na\u010din da se osigura pad civilizacije. Upravo sada, kada je rije\u010d o klimatskim promjenama, cijeli svijet po\u010dinjava ekocid.<\/p>\n