{"id":21040813,"date":"2017-08-09T20:45:04","date_gmt":"2017-08-09T18:45:04","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040813"},"modified":"2017-08-09T20:54:51","modified_gmt":"2017-08-09T18:54:51","slug":"9-najopasnijih-biljaka-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/9-najopasnijih-biljaka-na-svijetu\/","title":{"rendered":"9 najopasnijih biljaka na svijetu"},"content":{"rendered":"

Od ovoga ne \u017eelite praviti salatu.<\/p>\n

Ba\u0161 kao \u0161to smo se prije bili dotaknuli smrtonosnih \u017eivotinja<\/a>, ne bi bilo po\u0161teno da zanemarimo biljke.<\/p>\n

Krenimo:<\/p>\n

1. Jedi\u0107 (Aconitum napellus)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: utahwildflowers\/Flickr<\/p><\/div>\n

Jedi\u0107, klobu\u010di\u0107, ljuti\u0107 ili pasja smrt doista izgleda lijepo i bezopasno, ali izgled vara, jer su svi dijelovi biljke iznimno otrovni, a naro\u010dito gomoljasti korijen. Supstanca akonitin koju biljka sadr\u017eava se apsorbira i putem ko\u017ee pa je opasno i diranje listova bez rukavica. O\u010dito nisu bez razloga u pro\u0161losti jedi\u0107em tretirali vrhove strijela i koplja prije borbe.<\/p>\n

2. Ricinus (Ricinus communis)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: wildlife_encounters\/Flickr<\/p><\/div>\n

Ovaj \u010desti ukrasni stanovnik vrtova sadr\u017ei iznimno otrovan ricin i mo\u017ee se pohvaliti dugogodi\u0161njim gostovanjem u Guinnessovoj knjizi rekorda po otrovnosti. \u010cinjenica da ste \u010duli za ricinusovo ulje nikako ne zna\u010di da mo\u017eete sami praviti ka\u0161u od sjemenki, jer su izuzetno otrovne. Odraslima je letalna doza njih osam, dok je za djecu dovoljna \u010dak jedna sjemenka.<\/p>\n

3. Kukuta (Conium maculatum)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: wendellsmith\/Flickr<\/p><\/div>\n

Iznimno opasna biljka puna otrovnih alkaloida (od kojih je najgori koniin) poznata je po tome \u0161to je starim Grcima jako bila draga kao sredstvo za izvr\u0161avanje kazni. Sokrat ju vjerojatno nije volio, jer je bio primoran ispiti smrtonosni napitak pripravljen upravo od nje. Kukuta ubija i hrpu \u017eivotinja koje ju konzumiraju, ali kako su alkaloidi hlapljivi, osu\u0161eno sijeno nije toliko opasno.<\/p>\n

4. Datura (Datura stramonium)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Entheology<\/p><\/div>\n

An\u0111eoska truba ili ku\u017enjak nije nimalo \u201ean\u0111eoskih\u201c svojstava, ponajprije zbog otrovnih alkaloida koje sadr\u017ei, ali je zato vjerojatno ponegdje i zovu vra\u017eja truba. Nerijetko vi\u0111ena samonikla biljka rado je bila kori\u0161tena za rituale, lije\u010denja, trovanje oru\u017eja i \u010ditav niz stvari.<\/p>\n

5. Gimpi gimpi (Dendrocnide moroid)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: CSIRO\/Wikimedia Commons<\/p><\/div>\n

Ime mo\u017eda zvu\u010di \u0161aljivo, a srcoliki listovi mo\u017eda izgledaju lijepo, no ni\u0161ta kod ove biljke nije ni \u0161aljivo ni lijepo. Pogotovo kad se uzme u obzir da stalno ispu\u0161ta u zrak sitna vlakna koja ljudima stvaraju iritacije i bolove. \u017drtve trovanja pukim diranjem listova opisivale su da su osje\u0107ale ne\u0161to poput nagrizanja kiselinom i udarima struje istodobno. Sva sre\u0107a pa raste samo u Australiji.<\/p>\n

6. Divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: starr-environmental\/ Flickr<\/p><\/div>\n

Etimolo\u0161ki, latinski naziv duguje usporedbi s Heraklom zbog sna\u017enog rasta, a na\u0161 naziv nosi zato \u0161to su svinje sretnici koji je mogu jesti bez posljedica. Ljudi je ne smiju ni dirati, jer je kombinacija dodira i izlo\u017eenosti suncu jako invazivna za ko\u017eu. Trljanje o\u010diju inficiranim dijelom ko\u017ee mo\u017ee izazvati kratkotrajno ili trajno sljepilo. Ova upozorenja vam vjerojatno ne\u0107e trebati, jer kad se uo\u010di svinjski korov promptno se uklanja.<\/p>\n

7. Lutkine o\u010di (Actaea pachypoda)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: benetd\/Flickr<\/p><\/div>\n

Ova neobi\u010dna biljka se sastoji od bijelih bobica koje izgledaju pomalo izvanzemaljski, poput jezivih o\u010dnih jabu\u010dica. Bobice ove kamenjarske trajnice su izuzetno otrovne ako ih jedete, stoga nemojte. \u010cak ju i \u017eivotinje izbjegavaju.<\/p>\n

8. Vu\u010dja stopa (Aristolochia clematitis)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: H. Zell\/Wikimedia Commons<\/p><\/div>\n

Koristila se dosta u tradicionalnoj medicini, ali i modernim pripravcima za mr\u0161avljenje dok nije primije\u0107ena veza sa zatajenjem bubrega i karcinomima. Za sve je kriva aristolohinska kiselina koju sadr\u017ee opasne sjemenke ploda.<\/p>\n

9. Man\u010dinela (Hippomane mancinella)<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Jason Hollinger\/Flickr<\/p><\/div>\n

Ovo biljka je ponosni dugogodi\u0161nji vlasnik Guinnessovog rekorda za najopasnije drvo. Ako ga vidite negdje (a raste na ameri\u010dkim kontinentima) vjerojatno ga prati obje\u0161eno upozorenje da ga se ne dira, ne koristi za sklanjenje od ki\u0161e i da mu se ne konzumiraju plodovi. Sje\u010da ili paljenje stabla se ne preporu\u010duje, jer je \u010dak dim toksi\u010dan. \u0160panjolski konkvistadori su njegove jabukolike plodove nazvali \u201emale jabuke smrti\u201c, ne bez razloga. Iznimno su otrovni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od ovoga ne \u017eelite praviti salatu. Ba\u0161 kao \u0161to smo se prije bili dotaknuli smrtonosnih \u017eivotinja, ne bi bilo po\u0161teno da zanemarimo biljke. Krenimo: 1. Jedi\u0107 (Aconitum napellus) Jedi\u0107, klobu\u010di\u0107, ljuti\u0107 ili pasja smrt doista izgleda lijepo i bezopasno, ali izgled vara, jer su svi dijelovi biljke iznimno otrovni, a naro\u010dito gomoljasti korijen. Supstanca akonitin […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18055,16740,17431],"class_list":["post-21040813","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-biljke","tag-otrov","tag-priroda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040813"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040813\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}