{"id":21040915,"date":"2022-07-15T13:15:00","date_gmt":"2022-07-15T11:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040915"},"modified":"2022-07-15T13:49:34","modified_gmt":"2022-07-15T11:49:34","slug":"danas-se-stvara-dvostruko-manje-spermija-nego-kod-prethodne-generacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/biologija\/danas-se-stvara-dvostruko-manje-spermija-nego-kod-prethodne-generacije\/","title":{"rendered":"Danas se stvara dvostruko manje spermija nego kod prethodne generacije"},"content":{"rendered":"\n<p>Danas se proizvodi zastra\u0161uju\u0107e mali broj spermija, a postavlja se pitanje \u0161to \u0107e biti ako sve nastavi opadati tempom kojim se to danas doga\u0111a. Znanstvenici su usporedili rezultate 185 razli\u010ditih studija i tvrde kako je broj spermija u proteklih 38 godina \u2013 prepolovljen.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki od stru\u010dnjaka su ve\u0107 reagirali skepti\u010dno prema tom izvedenom zaklju\u010dku koji je objavljen u znanstvenom \u010dasopisu <em>Human Reproduction Update<\/em>. Neke druge reakcije, tako\u0111er od stru\u010dnjaka koji nisu bili dio znanstvenog tima, sastojale su se od pohvala kvaliteti rada, ali je svejedno upozoreno da je mo\u017eda prerano za take zaklju\u010dke.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Hagai Levine, epidemiolog koji je bio voditelj tima koji je do\u0161ao do zastra\u0161uju\u0107ih podataka, ka\u017ee kako je iznimno zabrinut za sudbinu \u010dovje\u010danstva. Objasnio je kako je njegov tim usporedio rezultate 185 velikih studija koje su bile provedene od 1973. do 2011. godine. \u201eNe izmijenimo li na\u010din na koji \u017eivimo, gdje \u017eivimo i kojim smo kemikalijama izlo\u017eeni, onda postajem jako zabrinut za na\u0161u budu\u0107nost. U jednom trenu \u0107emo imati problema s reprodukcijom, \u0161to bi moglo zna\u010diti izumiranje \u010dovjeka\u201c, pojasnio je Levine.<\/p>\n\n\n\n<p>Levine obja\u0161njava da je kod mu\u0161karaca u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji te na Novom Zelandu uo\u010deno smanjenje gusto\u0107e sperme za \u0161okantnih 52,4 posto, a sam je broj spermija smanjen za \u010dak 59,3 posto. Trend je cijelo vrijeme prisutan, a mogu\u0107e je da \u0107e se pogor\u0161avati s vremenom.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod mu\u0161karaca u Aziji, Ju\u017enoj Americi i Africi ipak nije uo\u010deno neko zna\u010dajno smanjenje, no znanstvenici upozoravaju kako je na navedenim podru\u010djima provedeno puno manje istra\u017eivanja. Dr. Levine je poru\u010dio kako je uvjeren da bi i tamo, da su istra\u017eivanja provedena, rezultat isto bio pora\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Zasad je o ovoj problematici proveden \u010ditav niz studija i sve su davale ovakve rezultate, ali su se tako\u0111er nalazile na udaru kritika da su traljavo provedene. Ipak, jedan od poznatijih skeptika tog podru\u010dja, Allan Pacey sa sveu\u010dili\u0161ta u Sheffieldu, rekao je kako je Levineovo istra\u017eivanje ipak druk\u010dije od svih dosad provedenih. \u201eOn je sa svojim timom otklonio mnoge nedostatke prethodnih istra\u017eivanja, iako moram re\u0107i da nisu otklonili ba\u0161 sve, tako da ove rezultate tako\u0111er treba promatrati s dozom opreza\u201c, objasnio je Pacey.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je broj proizvedenih spermija uistinu u tako drasti\u010dnom padu, razlog za navedeni fenomen jo\u0161 nije obja\u0161njen. Mnogi taj trend povezuju s izlo\u017eeno\u0161\u0107u kemikalijama iz proizvodnje pesticida, zatim s pretilo\u0161\u0107u, stresom, pu\u0161enjem, na\u010dinom prehrane, kao i s roditeljskim pu\u0161enjem tijekom trudno\u0107e. Stru\u010dnjaci smatraju da je hitno potrebno saznati \u0161to stoji iza navedenog smanjenja ne bi li prona\u0161li na\u010din da se trend okrene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uznemiruju\u0107 trend postavio je pitanje straha od izumiranja.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065991,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[17813,17059,23222,17094,16807],"class_list":["post-21040915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-izumiranje","tag-plodnost","tag-reprodukcija","tag-sperma","tag-spermij"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040915"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065992,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040915\/revisions\/21065992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}