<\/p>\n
Socijalnu izolaciju i usamljenost trebamo po\u010deti shva\u0107ati ozbiljnije.<\/p>\n
Sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi u modernom svijetu \u017eivi usamljeni\u010dkim \u017eivotom, a psiholozi upozoravaju da to pove\u0107ava rizik od prijevremene smrti \u010dak vi\u0161e od problema pretilosti. “Dru\u0161tveno povezivanje s drugima smatra se temeljnom ljudskom potrebom – klju\u010dnom za dobrobit i opstanak”, ka\u017ee psihologinja Julianne Holt-Lunstad sa Sveu\u010dili\u0161ta Brigham Young. Predstavila je rezultate dviju velikih meta-analiza o povezanosti usamljenosti i prijevremene smrtnosti na 125. Ameri\u010dkoj konvenciji psihologa.<\/p>\n
Dokazi za te zaklju\u010dke prikupljeni su tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. U jednoj meta-analizi iz 2010. godine Holt-Lunstad i kolege pro\u010de\u0161ljali su 148 studija s ukupno 308.849 sudionika. Izdvajaju\u0107i podatke o dru\u0161tvenim odnosima, zdravstvenom stanju, postoje\u0107im uzrocima smrtnosti, tim je mogao odrediti razliku izme\u0111u socijalno izoliranih ljudi i onih s bogatijim dru\u0161tvenim odnosima. Potonji su imali 50 posto ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e po\u017eivjeti du\u017ee od onih koji su bili izolirani.<\/p>\n
U\u010dinak faktora usamljenosti po smrtnosti prema\u0161uje mnoge poznate \u010dimbenike rizika za smrtnost poput pretilosti. U drugoj meta-analizi, koja je obuhvatila 70 studija od 1980. do 2014., Holt-Lunstad i njezin tim prona\u0161li su dodatne podatke o tome kako stopama smrtnosti pridonose usamljenost, socijalna izolacija i sama\u010dki \u017eivot. Ta tri faktora su pove\u0107ala vjerojatnost smrtnosti od oko 26-32 posto. Ti brojevi dolaze od vi\u0161e od 3,4 milijuna ljudi diljem Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.<\/p>\n
Studije su kod faktora usamljenosti i izoliranosti pokazale pove\u0107ani rizik od problema mentalnog zdravlja te kardiovaskularnih bolesti, izme\u0111u ostalog. Holt-Lunstad upozorava da se navedena epidemija pove\u0107ava sve ve\u0107im starenjem stanovni\u0161tva. “Doista, mnogi narodi diljem svijeta sada se suo\u010davaju s tzv. epidemijom usamljenosti. Izazov s kojim se suo\u010davamo sada je da razmislimo \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti u vezi s tim.”<\/p>\n
Holt-Lunstad predla\u017ee da moramo poduzimati kolektivne akcije u borbi protiv usamljenosti kao prijetnje javnom zdravlju, od poticanja obuke socijalnih vje\u0161tina za djecu u \u0161koli i dodavanja dru\u0161tvene povezanosti kao stavke na popisu zdravstvenog pregleda lije\u010dnika.<\/p>\n
Na individualnoj razini, to zna\u010di aktivno usredoto\u010diti na\u0161u pa\u017enju na one odnose koje ve\u0107 imamo, kako je objasnila Michelle Lim sa Sveu\u010dili\u0161ta Swinburne: “Obe\u0107avaju\u0107i na\u010din rje\u0161avanja usamljenosti je pobolj\u0161anje kvalitete na\u0161ih odnosa, posebno izgradnjom intimnosti s onima oko nas.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Socijalnu izolaciju i usamljenost trebamo po\u010deti shva\u0107ati ozbiljnije. Sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi u modernom svijetu \u017eivi usamljeni\u010dkim \u017eivotom, a psiholozi upozoravaju da to pove\u0107ava rizik od prijevremene smrti \u010dak vi\u0161e od problema pretilosti. “Dru\u0161tveno povezivanje s drugima smatra se temeljnom ljudskom potrebom – klju\u010dnom za dobrobit i opstanak”, ka\u017ee psihologinja Julianne Holt-Lunstad sa […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16894],"class_list":["post-21041041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-depresija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041041\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}