{"id":21041091,"date":"2017-08-14T13:23:14","date_gmt":"2017-08-14T11:23:14","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041091"},"modified":"2017-09-11T12:13:27","modified_gmt":"2017-09-11T10:13:27","slug":"ispod-antarktickog-leda-otkriveno-gotovo-100-novih-vulkana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ispod-antarktickog-leda-otkriveno-gotovo-100-novih-vulkana\/","title":{"rendered":"Ispod antarkti\u010dkog leda otkriveno gotovo 100 novih vulkana"},"content":{"rendered":"

Znanstvenici s edinbur\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta nedavno su otkrili najve\u0107e vulkansko podru\u010dje na planetu Zemlji. Doti\u010dni novootkriveni rasadnik vulkana nalazi se dva kilometra ispod povr\u0161ine leda koja prekriva zapadnu Antarktiku. \u010cak 91 vulkan skriva se na neo\u010dekivanom mjestu, a ukoliko se probude mogli bi podignuti razinu oceana.<\/p>\n

Kada se sada novootkrivenoj skupini doda ve\u0107 poznatih 47 goru\u0107ih planina \u2013 to sve \u010dini to mjesto najgu\u0161\u0107om koncentracijom vulkana na cijelom planetu. Kad bi samo jedan od tih vulkana po\u010deo s erupcijom onda bi to moglo dodatno destabilizirati ledeni pokrov koji je ve\u0107 sad na odre\u0111eni na\u010din na\u010det globalnim zatopljenjem kojem svjedo\u010dimo.<\/p>\n

Kombinacija satelitskog mjerenja i sna\u017ene radarske tehnike kori\u0161tena je za pronala\u017eenje ovog mati\u010dnog luka novih vulkana. Slikovito re\u010deno, znanstvenici su se u radu koristili radarom koji “vidi” kroz led te su se na kraju zapanjili brojem vulkana koje su otkrili \u2013 jer 91 do sada nepoznat vulkan uz postoje\u0107ih njih 47 \u010dini zaista nemalu skupinu. Sve to u ovom pronalasku zasjenjuje postoje\u0107e vulkansko podru\u010dje isto\u010dne Afrike, a gdje se nalaze vulkani poput poznatih Nyiragonga, Kilimanjara, Longonota te ostalih aktivnih vulkana.<\/p>\n

Otkriveni vulkani su prili\u010dno raznovrsni, neki su visoki svega stotinu metara, a neki se\u017eu do 3850 metara. Svi do jednoga su prekriveni ledom, a koji u tom podru\u010dju postoji u slojevima koji su debeli vi\u0161e od \u010dak nekoliko kilometra. Ju\u017eni kontinent, kao \u0161to je spomenuto, ve\u0107 je dom vi\u0161e nego nekoliko uspavanih i aktivnih vulkana, od kojih posljednji uklju\u010duje i Erebus, najju\u017eniji aktivni vulkan planeta.”<\/p>\n

\"\"

Foto: Van Wyk de Vries et al. 2017\/GSL<\/p><\/div>\n

Robert Bingham, stru\u010dnjak za gle\u010dere i jedan od autora studije, uputio je na zabrinjavaju\u0107i trend: “Ve\u0107ina vulkanizma koje se odvija u svijetu je trenutno u regijama koje su tek nedavno izgubile svoj ledeni pokrov, i to nakon kraja zadnjeg ledenog doba. U ta se mjesta tako\u0111er ubrajaju Island i Aljaska.”<\/p>\n

\u201ePrema teoriji, to se tako doga\u0111a zato \u0161to se bez ledenih plahti na njima javlja opu\u0161tanje pritiska vulkana na tom podru\u010dju te oni postaju aktivniji”, pojasnio je Bingham. Ako i do\u0111e do erupcije, vulkani bi mogli otopiti led, a on bi istekao u ocean i povisio razinu mora.<\/p>\n

Ovo je nesumnjivo uzbudljivo otkri\u0107e, ali dugoro\u010dno i pomalo zabrinjavaju\u0107e, smatraju znanstvenici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tajne antarkti\u010dkog leda.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21041098,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[17277,16819],"class_list":["post-21041091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-antarktika","tag-vulkan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041091"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041091\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21041098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}