{"id":21041153,"date":"2017-08-20T10:54:36","date_gmt":"2017-08-20T08:54:36","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041153"},"modified":"2020-10-15T14:47:37","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:37","slug":"maticna-mlijec-odlicno-zacjeljuje-rane-a-sada-znamo-i-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/maticna-mlijec-odlicno-zacjeljuje-rane-a-sada-znamo-i-zasto\/","title":{"rendered":"Mati\u010dna mlije\u010d odli\u010dno zacjeljuje rane, a sada znamo i za\u0161to"},"content":{"rendered":"<p>Kada govorimo o lije\u010denju rana, stvari koje uvijek zvu\u010de najprikladnije &#8211; i naju\u010dinkovitije &#8211; uvijek imaju prili\u010dno tehni\u010dke nazive. Ameri\u010dki nacionalni instituti za zdravlje (NIH) navodi nekoliko dobrih, uklju\u010duju\u0107i polimerske obloge za rane poput &#8220;kolagena, silicija, kitozana i hialuronske kiseline&#8221;. Svi zvu\u010de prili\u010dno znanstveno, pa su stoga vjerojatno prili\u010dno dobri. No, nisu sintetizirani spojevi jedino \u0161to nam je na raspolaganju. Studija objavljena u \u010dasopisu <em>Scientific Reports<\/em> tvrdi da ima dokaze o iscjeljuju\u0107oj mo\u0107i mati\u010dne mlije\u010di.<\/p>\n<p>Mati\u010dna mlije\u010d je lu\u010devina medonosnih p\u010dela koja se koristi kao hrana li\u010dinki. Uz to, ako se javi potreba za maticom, izabrana li\u010dinka \u0107e dobivati velike koli\u010dine mati\u010dne mlije\u010di kao jedini izvor hrane prva \u010detiri dana svoga rasta. Ovo brzo, rano hranjenje aktivira razvoj mati\u010dine morfologije, \u0161to uklju\u010duje i potpuno razvijene jajnike koji su potrebni za polaganje jaja\u0161aca.<\/p>\n<p>Na osnovi ovog zanimljivog, gotovo magi\u010dnog svojstva mati\u010dne mlije\u010di, brojni brendovi zdrave hrane iznijeli su mnogostruke (i dosad nepotvr\u0111ene) tvrdnje o ljekovitosti ovog p\u010delinjeg proizvoda za ljude. No, ova nova studija, koju je vodio istra\u017eiva\u010dki tim Slova\u010dke akademije znanosti (SAZ), kona\u010dno potvr\u0111uje makar jednu blagodat mati\u010dne mlije\u010di za ljude, a to je lije\u010denje stani\u010dnog o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n<p>Autori spominju da mati\u010dna mlije\u010d ima &#8220;vi\u0161estruke efekte, uklju\u010duju\u0107i antibakterijske, protuupalne i imunomodulatorne aktivnosti, u razli\u010ditim tipovima stanica.&#8221; No, &#8220;ni jedna komponenta (osim antibakterijske) nije identificirana u ubrzanom zacjeljenju rana mati\u010dnom mlije\u010di&#8221;.<\/p>\n<p>Razdvajanjem mati\u010dne mlije\u010dni na njene pojedine spojeve, tim je uspio vidjeti koliko je svaki od njih djelotvoran kada je u pitanju lije\u010denje mehani\u010dkog o\u0161te\u0107enja stanica. Ovdje je na djelu mali protein naziva defenzin-1.<\/p>\n<p>Da bi potvrdili njegovu djelotvornost, znanstvenici su proizveli vlastitu verziju gena defenzin-1, \u0161to im je u kona\u010dnici pomoglo da proizvedu i koncentriranu verziju tog proteina. Tim je tada testirao ovaj spoj, zajedno s organskom p\u010delinjom mati\u010dnom mlije\u010di, u lije\u010denju rana na \u0161takorima &#8211; rezultati su pokazali da su oba materijala djelotvorna.<\/p>\n<p>Znanost ponovno dokazuje \u0161to se zna od davnina &#8211; ovo je prva studija koja definitivno potvr\u0111uje znanstvenu pozadinu primjene mati\u010dne mlije\u010di. Vrlo je vjerojatno da \u0107e protein defenzin-1 biti sintetiziran za \u0161iru uporabu u skoroj budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada govorimo o lije\u010denju rana, stvari koje uvijek zvu\u010de najprikladnije &#8211; i naju\u010dinkovitije &#8211; uvijek imaju prili\u010dno tehni\u010dke nazive. Ameri\u010dki nacionalni instituti za zdravlje (NIH) navodi nekoliko dobrih, uklju\u010duju\u0107i polimerske obloge za rane poput &#8220;kolagena, silicija, kitozana i hialuronske kiseline&#8221;. Svi zvu\u010de prili\u010dno znanstveno, pa su stoga vjerojatno prili\u010dno dobri. No, nisu sintetizirani spojevi jedino [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16655],"class_list":["post-21041153","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-pcele"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041153"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041153\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}