Svi znalci i ljubitelji viskija re\u0107i \u0107e vam isto – samo mala kap vode obogatit \u0107e miris i okus ove dimljene, zlatne teku\u0107ine. Koriste\u0107i se ra\u010dunalnim simulacijama, znanstvenci su uspjeli objasniti kemiju iza tog.<\/p>\n
“Okus viskija primarno je vezan za takozvane amfipatske molekule, sa\u010dinjene od hidrofobnih i hidrofilnih dijelova”, objasnio je Bj\u00f6rn Karlsson, jedan od autora studije objavljene u \u010dasopisu Scientific Reports.<\/em> To u osnovi zna\u010di da jednu stranu molekula “okusa” u viskiju privla\u010di voda, dok drugu odbija. I po svemu sude\u0107i, ova dvojaka struktura molekule poznate kao gvajakol ima ogroman utjecaj na okus viskija.<\/p>\n Gvajakol se obi\u010dno nalazi u dimljenim i tresetnim \u0161kotskim viskijima, i ve\u0107 je otprije poznat kao nositelj ovog specifi\u010dnog okusa kojeg toliko vole mnogi ljubitelji viskija. Koriste\u0107i ra\u010dunalne simulacije mje\u0161avine vode i etanola s dodatkom gvajakola, znanstvenici su uspjeli uo\u010diti kako razli\u010dite koncentracije dviju teku\u0107ina mijenjaju pona\u0161anje molekule okusa u otopini.<\/p>\n Otkrili su da zbog interakcije vode, etanola i gvajakola, razvodnjavanje viskija dovodi molekule gvajakola na povr\u0161inu, \u0161to zna\u010di da \u0107e vrlo brzo prona\u0107i svoj put do jezika i nosa u\u017eivatelja, i na taj na\u010din pobolj\u0161ati okus i miris.<\/p>\n Koliko biste vode trebali dodati u svoj alkohol? Pa, preferencije u u\u017eivanju viskija su osobna stvar, rekao je Karlsson za NPR. “Vrlo je te\u0161ko re\u0107i ne\u0161to op\u0107enito.” Stara mudrost pak ka\u017ee da je dovoljno par kapi vode ili jedna kockica leda, no to zaista ovisi o osobnom ukusu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svi znalci i ljubitelji viskija re\u0107i \u0107e vam isto – samo mala kap vode obogatit \u0107e miris i okus ove dimljene, zlatne teku\u0107ine. Koriste\u0107i se ra\u010dunalnim simulacijama, znanstvenci su uspjeli objasniti kemiju iza tog. “Okus viskija primarno je vezan za takozvane amfipatske molekule, sa\u010dinjene od hidrofobnih i hidrofilnih dijelova”, objasnio je Bj\u00f6rn Karlsson, jedan od […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16721,19197],"class_list":["post-21041172","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kemija","tag-alkohol","tag-kemija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041172\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}