{"id":21041177,"date":"2022-12-13T22:30:00","date_gmt":"2022-12-13T21:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041177"},"modified":"2022-12-13T23:07:52","modified_gmt":"2022-12-13T22:07:52","slug":"zasto-su-psi-nasi-najbolji-prijatelji-odgovor-lezi-u-njihovim-genima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-su-psi-nasi-najbolji-prijatelji-odgovor-lezi-u-njihovim-genima\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su psi na\u0161i najbolji prijatelji? Odgovor le\u017ei u njihovim genima"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici su identificirali geneti\u010dku razliku izme\u0111u pripitomljenih pasa i vukova koja bi mogla baciti svjetlo na dru\u0161tvenu interakciju izme\u0111u pasa i ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati studije objavljeni u \u010dasopisu <em>Science Advances<\/em> pru\u017eaju nov na\u010din razumijevanja bihevioralne razlike izme\u0111u psa i vuka, koja je zapo\u010dela prije nekoliko tisu\u0107a godina, ka\u017ee Monique Udell, koja se bavi znanosti o \u017eivotinjama na Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu u Oregonu i jedna je od voditelja studije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Genetska osnova za bihevioralnu razliku izme\u0111u pasa i vukova nije ne\u0161to \u0161to dobro razumijemo, osobito se tu misli na pse\u0107i uspjeh u ljudskom okru\u017eenju&#8221;, rekla je Udell. &#8220;Nekad se mislilo da su psi tijekom pripitomljavanja kroz evoluciju do\u0161li do naprednog oblika dru\u0161tvene spoznaje, koja vukovima nedostaje. Ovi dokazi predla\u017eu da psi umjesto toga imaju takvo genetsko stanje koje mo\u017ee dovesti do pretjerane motivacije za tra\u017eenjem dru\u0161tvenog kontakta, u usporedbi s vukovima koji to nemaju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je prva studija koja povezuje bihevioralne i geneti\u010dke podatke u razumijevanje molekularnih preduvjeta za razvoj promjena unutar dru\u0161tvenog pona\u0161anja pasa tijekom pripitomljavanja, rekla je Udell, voditeljica Laboratorija za interakciju ljudi i \u017eivotinja na Fakultetu agrikulturalnih znanosti pri Sveu\u010dili\u0161tu Oregon.<\/p>\n\n\n\n<p>Kori\u0161tenjem molekularnih alata, tim geneti\u010dara pod vodstvom biologinje Bridett von Holdt s Princetona ustanovio je da psi imaju iste geneti\u010dke markere koji su prona\u0111eni u ljudi sa Williams-Beuren sindromom kojeg karakteriziraju razvojne pote\u0161ko\u0107e i &#8220;hipersocijalno&#8221; pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj studiji, znanstvenici su procijenili dru\u0161tvenost spram ljudi kod 18 pripitomljenih pasa i 10 zato\u010denih sivih vukova koji su pro\u0161li socijalizaciju s ljudima, koriste\u0107i se zadacima dru\u0161tvenosti i rje\u0161avanja problema. Psi i vukovi suo\u010deni su s rje\u0161ivim zadatkom u prisutnosti \u010dovjeka: otvaranje interaktivne kutije s kobasicom unutar dvije minute. Psi su \u010de\u0161\u0107e gledali u \u010dovjeka i nisu ustrajali na zadatku. Vukovi su \u010de\u0161\u0107e ustrajali i uspje\u0161no rije\u0161ili zadatak, \u010dak i u prisutnosti \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su osmislili i drugi test. Jedna osoba sjedila je unutar ozna\u010denog kruga u aktivnoj i pasivnoj fazi. U aktivnoj fazi, osoba je zazivala \u017eivotinju njenim imenom i aktivno je ohrabrivala na kontakt, ne napu\u0161taju\u0107i pritom krug. U pasivnoj fazi, osoba je tiho sjedila i ignorirala \u017eivotinju gledaju\u0107i u pod.<\/p>\n\n\n\n<p>I psi i ljudi su brzo prilazili ljudima, ali vukovi su \u010de\u0161\u0107e odlutali nakon samo par sekundi. Psi su ostajali du\u017ee vremena, neovisno o tome poznaju li osobu otprije ili ne.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon testova, znanstvenici su sakupili uzorke krvi \u017eivotinja za geneti\u010dko testiranje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Napravili smo brojna istra\u017eivanja koja pokazuju da vukovi i psi mogu ostvariti jednake rezultate na zadacima dru\u0161tvene kognicije&#8221;, rekla je Udell. &#8220;Prava razlika je, \u010dini se, u upornosti kojom pas gleda u ljude i \u017eelji da du\u017ee ostane u \u010dovjekovoj blizini.&#8221;<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/08\/pug-690566_1920.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21041178\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Studija predstavlja nadogradnju na rad Laboratorija za interakciju ljudi i \u017eivotinja koji se fokusira na pona\u0161anje pasa i dru\u0161tvenu kogniciju. U nedavno objavljenoj studiji u \u010dasopisu <em>Animal Cognition<\/em>, Udell i tim znanstvenika pron\u0161li su da, izme\u0111u \u010detiri seta pasa &#8211; dvije grupe pse\u0107ih ku\u0107nih ljubimaca, grupa slobodnih pripitomljenih pasa, i vukovi koji su pro\u0161li socijalizaciju s ljudima &#8211; upravo vukovi najvi\u0161e inzistiraju na rje\u0161avanju problematskih zadataka u prisutnosti \u010dovjeka, a psi su fokusiraniji na \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n<p>No, ono \u0161to je znanstvenike iznenadilo je da su slobodni pripitomljeni psi, koji \u017eive na ulicama Indije kao strvo\u017ederi, najmanje inzistirali na rje\u0161avanju zadatka i gledali u \u010dovjeka du\u017ee nego psi koji su ku\u0107ni ljubimci. &#8220;To je bilo iznena\u0111uju\u0107e i zanimljivo otkri\u0107e&#8221;, rekla je Lauren Brubaker, doktorandica na Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu u Oregonu i voditeljica te studije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su identificirali geneti\u010dku razliku izme\u0111u pripitomljenih pasa i vukova koja bi mogla baciti svjetlo na dru\u0161tvenu interakciju izme\u0111u pasa i ljudi. Rezultati studije objavljeni u \u010dasopisu Science Advances pru\u017eaju nov na\u010din razumijevanja bihevioralne razlike izme\u0111u psa i vuka, koja je zapo\u010dela prije nekoliko tisu\u0107a godina, ka\u017ee Monique Udell, koja se bavi znanosti o \u017eivotinjama [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066568,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16958,18240,17345],"class_list":["post-21041177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-pas","tag-psi","tag-vuk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041177"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066569,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041177\/revisions\/21066569"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}