Kada ve\u010deras odete u krevet, stavite knjigu pod jastuk. Ujutro kad se probudite, u va\u0161em \u0107e sje\u0107anju biti njen potpuni sadr\u017eaj. Heh, to vjerojatno ne\u0107e upaliti, ali ne gubite nadu.<\/p>\n
\u010cini se da se neke stvari mogu nau\u010diti, ili makar utvrditi, i u snu. Ve\u0107ina njih ovisi o jednome – zvuku. Evo nekoliko vje\u0161tina koje mo\u017eete izo\u0161triti dok spavate.<\/p>\n
1. Strane rije\u010di<\/strong><\/p>\n U ne tako davnom eksperimentu, znanstvenici su anga\u017eirali nekoliko izvornih govornika njema\u010dkog jezika da u\u010de nizozemski, s naglaskom na vokabular. Potom su pri\u010dekali da usnu. Ono \u0161to uspavani Nijemci nisu znali, jest da su znanstvenici pu\u0161tali audio snimke osnovnih rije\u010di nizozemskog jezika jednoj grupi. Druga grupa nije bila izlo\u017eena tim snimkama. Kasnije, kada su testirali ispitanike o vokabularu, grupa koja je bila izlo\u017eena rije\u010dima prilikom spavanja mogla ih je lak\u0161e prepoznati i prevesti.<\/p>\n Da bi bili sigurni da su nalazi vezani uza spavanje – a da nisu samo rezultat slu\u0161anja rije\u010di u budnome stanju – znanstvenici su drugoj grupi pu\u0161tali snimke rije\u010di dok su se bavili ne\u010dim drugim, primjerice \u0161etanjem. \u0160eta\u010di nisu zapamtili rije\u010di ni upola dobro kao spava\u010di.<\/p>\n 2. Glazbene vje\u0161tine<\/strong><\/p>\n U drugoj studiji, znanstvenici su nau\u010dili grupu ljudi sviranju melodija na gitari koriste\u0107i se tehnikom posu\u0111enom iz videoigre Guitar Hero. Potom su volonteri i\u0161li na po\u010dinak. Kad su se probudili, bili su zamoljeni da ponovno odsviraju melodiju.<\/p>\n Ispitanici nisu znali da je jedna grupa bila izlo\u017eena toj melodiji u snu, i ta je grupa odsvirala melodiju daleko bolje od one grupe koja ju nije \u010dula prilikom spavanja.<\/p>\n 3. Mjesto gdje ste ne\u0161to stavili<\/strong><\/p>\n U studiji iz 2013. godine, znanstvenici su okupili 60 zdravih odraslih ispitanika i zamolili ih da na ra\u010dunalu smjeste virtualni objekt na odre\u0111eno mjesto na ekranu. Kad su odabrali lokaciju i tamo postavili objekt, \u010duli su specifi\u010dnu melodiju. Potom su napravili dva eksperimenta u kojima su sudionici odspavali sat i pol.<\/p>\n Tijekom prvog sna, ispitanici su zaspali bez ikakve melodije. Prilikom drugog sna, pustili su im melodiju koja je svirala nakon \u0161to su smjestili objekt na lokaciju – no nitko od ispitanika ne sje\u0107a se da ju je \u010duo u snu.<\/p>\n Ne iznena\u0111uje da je pam\u0107enje ispitanika izblijedilo nakon svakog sna. Ali, njihovo je pam\u0107enje bilo ne\u0161to bolje nakon \u0161to su bili izlo\u017eeni – podsvjesno – zvuku koji se \u010duo kad su postavili objekt na lokaciju. Zanimljivo je i to da je njihovo pam\u0107enje bilo jo\u0161 o\u0161trije kada im je re\u010deno da virtualni objekt posjeduje “visoku vrijednost”.<\/p>\n 4. Kako za\u0161tititi posebna sje\u0107anja<\/strong><\/p>\n Znanstvenici misle da na\u0161i mozgovi koriste poseban sustav ozna\u010davanja kako bi razdvojili va\u017ena sje\u0107anja od onih manje va\u017enih. One koje mozak ozna\u010di kao va\u017ene budu trenuta\u010dno odaslane u dugoro\u010dno pam\u0107enje, dok one manje va\u017ene budu izbrisane u navali nadolaze\u0107ih. No, znanstvenici misle da postoji na\u010din da se ovaj sustav hakira u na\u0161u korist.<\/p>\n U nedavnoj studiji otkriveno je da su ljudi koji \u010duju zvuk koji povezuju sa sje\u0107anjem – \u010dak i onim neva\u017enim – bili u stanju bolje zapamtiti odre\u0111enu \u010dinjenicu.<\/p>\n Prvo su ispitanici bili zamoljeni da pomaknu ikonu na zaslonu ra\u010dunala na specifi\u010dno mjesto. Ra\u010dunalo je bilo programirano da odsvira odre\u0111eni zvuk nakon smje\u0161tanja ikone. Smje\u0161tanje ikone ma\u010dka proizvelo bi zvuk mijaukanja; ikona zvona prouzro\u010dila bi zvonjavu. Tada su ispitanici po\u0161li na spavanje. Dok je jedna grupa spavala, znanstvenici su im pu\u0161tali zvukove nekih ikona. Druga grupa nije bila izlo\u017eena zvukovima.<\/p>\n Ljudi koji su u snu slu\u0161ali zvukove bolje su pamtili sve ikone: jedan zvuk bio je dovoljan da potakne vi\u0161estruka sje\u0107anja.<\/p>\n \u0160to se zaista doga\u0111a u na\u0161em mozgu dok spavamo?<\/p>\n Mo\u017edana aktivnost tijekom no\u0107i se u odre\u0111enim fazama usporava, a neki od nas provode vi\u0161e vremena u fazi koja se naziva sporo spavanje. No, sporo spavanje ujedno je i faza sna za koju znanstvenici vjeruju da se u njoj na\u0161a sje\u0107anja iz kratkoro\u010dnog pam\u0107enja premje\u0161taju u dugoro\u010dno, a sve se to odvija u prefrontalnom korteksu.<\/p>\n U nekim od ovih eksperimenata, kada su znanstvenici bili u mogu\u0107nosti promatrati aktivnost mo\u017edanih valova kod usnulih ispitanika, primijetili su da su oni koji su izlo\u017eeni zvuku tijekom no\u0107i – bilo da se radi o rije\u010dima nizozemskog jezika ili melodiji na gitari – isto tako ve\u0107i dio no\u0107i proveli u sporom spavanju.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, klju\u010d le\u017ei u fazi sporoga spavanja – \u0161to ga vi\u0161e imamo, to bolje, i za u\u010denje novih vje\u0161tina, ali i za o\u010duvanje va\u017enih sje\u0107anja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada ve\u010deras odete u krevet, stavite knjigu pod jastuk. Ujutro kad se probudite, u va\u0161em \u0107e sje\u0107anju biti njen potpuni sadr\u017eaj. Heh, to vjerojatno ne\u0107e upaliti, ali ne gubite nadu. \u010cini se da se neke stvari mogu nau\u010diti, ili makar utvrditi, i u snu. Ve\u0107ina njih ovisi o jednome – zvuku. Evo nekoliko vje\u0161tina koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17490,17119,17340],"class_list":["post-21041187","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","tag-san","tag-spavanje","tag-ucenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041187"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041187\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}