Istra\u017eivanje pod ingerencijom Australskog nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta rije\u0161ilo je misterij pojave prvih \u017eivotinja na Zemlji, klju\u010dni trenutak za planet bez kojeg ljudi ne bi postojali.<\/p>\n
Prije vi\u0161e od pola milijarde godina na\u0161 je planet bio u najve\u0107em i najhladnijem ledenom dobu, koje ne samo da je pretvorilo Zemlju u ogromnu snje\u017enu kuglu, nego je i omogu\u0107ilo razvoj kompleksnih oblika \u017eivota na Zemlji.<\/p>\n
Voditelj istra\u017eivanja izv. prof. Jochen Brocks rekao je da je tim prona\u0161ao odgovor u drevnim sedimentnim stijenama u srednjoj Australiji.<\/p>\n
“Samljeli smo ove stijene u prah i iz njih izvukli molekule drevnih organizama”, rekao je dr. Brocks iz Istra\u017eiva\u010dke \u0161kole znanosti o Zemlji pri Australskom nacionalnom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n
“Ove molekule govore nam da je stanje postalo zaista zanimljivo prije 650 milijuna godina. Bila je to revolucija ekosustava, uspon algi.”<\/p>\n
Dr. Brocks rekao je da je uspon algi potaknuo jednu od najva\u017enijih ekolo\u0161kih revolucija u povijesti Zemlje, bez koje ne bi bilo preduvjeta za \u017eivot ljudi i drugih \u017eivotinja.<\/p>\n
“50 milijuna godina prije ovoga doga\u0111aja, zbilo se ne\u0161to dramati\u010dno, \u0161to nazivamo snje\u017ena gruda Zemlja”, rekao je.<\/p>\n
Snje\u017ena gruda Zemlja je popularni naziv za hipotezu koja nastoji objasniti niz fenomena zabilje\u017eenih u geolo\u0161kim nalazima tako \u0161to tvrdi da je ledeno doba u neoproterozoiku bilo tako o\u0161tro da su se Zemljini oceani u potpunosti zaledili te je samo toplina iz Zemljine kore omogu\u0107avala postojanje teku\u0107e vode ispod ledenog pokrova debelog jedan kilometar.<\/p>\n
“Zemlja je bila smrznuta 50 milijuna godina. Ogromni gle\u010deri uzrokovali su da se kompletni planinski lanci samelju u prah koji je otpustio nutrijente, i kad se snijeg otopio tijekom ekstremnog globalnog doga\u0111aja zagrijavanja, rijeke su odnijele bujice nutrijenata u ocean.”<\/p>\n
Dr. Brocks rekao je da su izuzetno visoke razine nutrijenata u oceanu, kao i spu\u0161tanje globalnih temperatura na gostoljubivije razine, kreirali savr\u0161ene uvjete za ubrzano \u0161irenje algi. Dogodila se tranzicija u kojoj oceanima vi\u0161e nisu dominirale bakterije, ve\u0107 je svijet bio naseljen kompleksnijim \u017eivotom, tvrdi Brocks.<\/p>\n
Kada se pove\u017eu sve to\u010dke, razumno je zaklju\u010diti da je poplava kemijskih tvari poput fosfata iz ledom o\u0161te\u0107enih stijena olak\u0161ala natjecanje za resurse, i potaknula eksploziju populacije, \u0161to je omogu\u0107ilo daljnja djelovanja evolucije.<\/p>\n
“Ovi veliki i hranjivi organizmi na dnu hranidbene mre\u017ee pru\u017eili su izboj energije potreban za evoluciju kompleksnih ekosustava, gdje sve ve\u0107e i sve kompleksnije \u017eivotinje, uklju\u010duju\u0107i i ljude, mogu napredovati na Zemlji”, rekao je dr. Brocks.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Nature.<\/em><\/p>\n Druga voditeljica studije, dr. Amber Jarrett otkrija je drevne sedimentne stijene iz srednje Australije koje su izravno povezane s periodom nakon topljenja snje\u017ene grude Zemlja.<\/p>\n “U ovim stijenama otkrili smo zapanjuju\u0107e signale molekularnih fosila”, rekla je dr. Jarrett, doktorandica na Istra\u017eiva\u010dkoj \u0161koli za znanosti o Zemlji.<\/p>\n “Odmah nam je bilo jasno da smo do\u0161li do revolucionarnog otkri\u0107a da je snje\u017ena gruda Zemlja direktno utjecala na evoluciju velikih i kompleksnih oblika \u017eivota.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istra\u017eivanje pod ingerencijom Australskog nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta rije\u0161ilo je misterij pojave prvih \u017eivotinja na Zemlji, klju\u010dni trenutak za planet bez kojeg ljudi ne bi postojali. Prije vi\u0161e od pola milijarde godina na\u0161 je planet bio u najve\u0107em i najhladnijem ledenom dobu, koje ne samo da je pretvorilo Zemlju u ogromnu snje\u017enu kuglu, nego je i omogu\u0107ilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[18580,19466,18333],"class_list":["post-21041204","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-evolucija","tag-evolucija","tag-razvoj-zivota-na-zemlji","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041204"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041204\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}