{"id":21041257,"date":"2022-09-19T23:17:00","date_gmt":"2022-09-19T21:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041257"},"modified":"2022-09-19T23:24:39","modified_gmt":"2022-09-19T21:24:39","slug":"biljni-hormoni-u-hrani-koju-jedemo-mogli-bi-utjecati-na-nase-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/biljni-hormoni-u-hrani-koju-jedemo-mogli-bi-utjecati-na-nase-zdravlje\/","title":{"rendered":"Biljni hormoni u hrani koju jedemo mogli bi utjecati na na\u0161e zdravlje"},"content":{"rendered":"\n

Kao i \u017eivotinje, i biljke proizvode \u010ditav niz hormona koji im poma\u017eu u razvoju i pre\u017eivljavanju. Hormoni imaju utjecaja na sve aspekte rasta biljaka, od toga ho\u0107e li se podizati za Suncem ili \u0161iriti u zemlji pa do toga ho\u0107e li roditi plodom ili ne. No, \u010dini se da te molekule imaju utjecaja i na bakterije u na\u0161im crijevima, a samim time i na na\u0161e zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, crijevni mikrobi i odre\u0111eni prehrambeni faktori usko su vezani<\/a> uz pojavu upalne bolesti crijeva i sli\u010dnih oboljenja, iako to\u010dni mehanizmi takvog razvoja doga\u0111aja nisu sasvim jasni. Biljni hormon apscizinska kiselina, koji se sintetizira kao odgovor na su\u0161u, mo\u017ee pogor\u0161ati upalu. Drugi set hormona – giberelinske kiseline – na upalu djeluje povoljno te ju smiruje. Shodno tome, znanstvenici predla\u017eu da bi sinteza ovih hormona, koju obavljaju mikrobi u crijevima, mogla biti odgovorna za kompliciran i kontradiktoran utjecaj upalnih bolesti. Dodali su i da bi hrana bogata giberelinskim kiselinama – primjerice \u017eitarice i \u0161pinat – mogla biti korisna u suzbijanju upalnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

“Fascinantno je da ljudi ve\u0107 koriste mikroorganizme kako bi pobolj\u0161ali svoje zdravlje – to se radi kada se uzimaju probiotici”, rekao je Beno\u00eet Lacombe, jedan od autora \u010dlanka objavljenog u \u010dasopisu Trends in Plant Science<\/a><\/em> i \u010dlan francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istra\u017eivanja. “Ipak, ne razumijemo u potpunosti za\u0161to ovi probiotici djeluju, a neki drugi ne – ako ih reguliraju biljni hormoni, onda bi konzumacija ovih hormona u sjemenkama i povr\u0107u mogla lu\u010diti iste rezultate.”<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Za\u0161to hormoni koji odr\u017eavaju zdravlje i snagu biljaka imaju niz posljedica na ljude? Autori \u010dlanka ka\u017eu kako jedan od mogu\u0107ih odgovora le\u017ei u sli\u010dnosti molekularnih struktura. “Najvjerojatnije obja\u0161njenje je da su biljni hormoni strukturno povezani s nekim metabolitima u \u017eivotinja, uklju\u010duju\u0107i i ljude”, rekao je Lacombe. “Kada uzmete aspirin, primjerice, djelujete na zaustavljanje boli i upale – molekula aspirina jako nalikuje molekuli salicilne kiseline, a to je hormon koji je jako djelatan u biljkama.”<\/p>\n\n\n\n

Koevolucija bi tako\u0111er mogla biti dio odgovora. “Evoluirali smo u okolini zajedno s biljkama i mikrobima, i konzumirali smo biljne hormone”, rekla je Emilie Chanclud. “U svom tijelu imamo apscizinsku kiselinu i druge spojeve, i \u010dak i ako ne znamo otkud nam, mo\u017eda smo s vremenom i kroz evoluciju razvili na\u010dine da na njih odgovorimo.”<\/p>\n\n\n\n

Bit \u0107e potrebno jo\u0161 dosta rada kako bi se biljni hormoni definitivno ustanovili kao uzroci mikrobnih akcija, kao \u0161to \u0107e se morati poduzeti istra\u017eivanja da bi se otkrilo ograni\u010dava li probavni proces njihovu funkciju. No, autori \u010dlanka tvrde kako bi biljni hormoni mogli promijeniti na\u010din na koji mislimo o prehrani. “Govorimo o alternativnom na\u010dinu procjene nutritivnih vrijednosti vo\u0107a, povr\u0107a i \u017eitarica tako \u0161to uzimamo u obzir biljne hormone umjesto \u0161irih klasifikacija poput masno\u0107a i vlakana”, rekao je Lacombe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao i \u017eivotinje, i biljke proizvode \u010ditav niz hormona koji im poma\u017eu u razvoju i pre\u017eivljavanju. Hormoni imaju utjecaja na sve aspekte rasta biljaka, od toga ho\u0107e li se podizati za Suncem ili \u0161iriti u zemlji pa do toga ho\u0107e li roditi plodom ili ne. No, \u010dini se da te molekule imaju utjecaja i na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066244,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[18055,17350,17776,18500],"class_list":["post-21041257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-biljke","tag-crijeva","tag-mikrobi","tag-povrce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041257"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066247,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041257\/revisions\/21066247"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}