Novo istra\u017eivanje dokazuje da svi ljudi plavih o\u010diju imaju istog, zajedni\u010dkog pretka. Tim znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu otkrio je gensku mutaciju koja se dogodila prije 6-10 tisu\u0107a godina i uzrokovala boju o\u010diju svih plavookih ljudi na planetu.<\/p>\n
\u0160to je genska mutacija?<\/strong><\/p>\n “Originalno, svi smo imali sme\u0111e o\u010di”, rekao je profesor Hans Eiberg s Odsjeka za stani\u010dnu i molekularnu medicinu. “Ali genska mutacija na OCA2 genu u na\u0161im kromosomima rezultirala je nastajanjem “prekida\u010da”, koji je doslovno “isklju\u010dio” sposobnost proizvodnje sme\u0111ih o\u010diju. OCA2 gen kodira za takozvani P protein, koji je uklju\u010den u proizvodnju melanina, pigmenta koji daje boju na\u0161oj kosi, ko\u017ei i o\u010dima. “Predika\u010d”, koji se nalazi u genu pored OCA2, ne isklju\u010duje gen u potpunosti, ve\u0107 ograni\u010dava njegovo djelovanje na smanjenu proizvodnju melanina u irisu – \u010dime se sme\u0111e o\u010di efektivno “razrje\u0111uju” u plave. Efekt prekida\u010da na OCA2 stoga je vrlo specifi\u010dan. Kad bi OCA2 gen bio potpuno uni\u0161ten ili isklju\u010den, ljudi ne bi imali melanina u kosi, o\u010dima i boji ko\u017ee – stanje znano kao albinizam.<\/p>\n Ograni\u010dena genska varijacija<\/strong><\/p>\n Varijacije u boji o\u010diju od sme\u0111e do zelene mogu se objasniti koli\u010dinom melanina u irisu, ali plavooki pojedinci imaju samo mali stupanj varijacije u koli\u010dini melanina u o\u010dima. “Iz ovog mo\u017eemo zaklju\u010diti da su svi plavooki pojedinci povezani s istim pretkom”, rekao je profesor Eiberg. “Svi su naslijedili isti prekida\u010d na potpuno istom mjestu u njihovoj DNK.” S druge strane, pojedinci sa sme\u0111im o\u010dima imaju znatnu individualnu varijaciju u podru\u010dju njihove DNK koja kontrolira proizvodnju melanina.<\/p>\n Profesor Eiberg i njegov tim prou\u010dili su mitohondrijsku DNK i usporedili boju o\u010diju plavookih ljudi iz zemalja poput Jordana, Danske i Turske. Ovi rezultati su posljednji u desetlje\u0107u genskog istra\u017eivanja, koje je zapo\u010delo 1996. godine, kada je profesor Eiberg prvi put ukazao na OCA2 gen kao na glavni odgovorni gen za boju o\u010diju.<\/p>\n Priroda mije\u0161a na\u0161e gene<\/strong><\/p>\n Mutacija sme\u0111ih o\u010diju u plave ne predstavlja ni pozitivnu ni negativnu mutaciju. To je jedna od nekoliko mutacija poput boje kose, \u0107elavosti, pjegica i sli\u010dno, a od kojih nijedna ne umanjuje niti pove\u0107ava \u0161ansu za pre\u017eivljavanje \u010dovjeka. Kao \u0161to je rekao profesor Eiberg, “to jednostavno pokazuje da priroda neprestano mije\u0161a ljudski genom, stvara genski koktel od ljudskih kromosoma i pritom isprobava razli\u010dite promjene”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Novo istra\u017eivanje dokazuje da svi ljudi plavih o\u010diju imaju istog, zajedni\u010dkog pretka. Tim znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu otkrio je gensku mutaciju koja se dogodila prije 6-10 tisu\u0107a godina i uzrokovala boju o\u010diju svih plavookih ljudi na planetu. \u0160to je genska mutacija? “Originalno, svi smo imali sme\u0111e o\u010di”, rekao je profesor Hans Eiberg s Odsjeka […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[19473,17036,17362,16774,17249],"class_list":["post-21041261","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-genetika","tag-boja-ociju","tag-geni","tag-melanin","tag-mutacija","tag-oci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041261"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041261\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}