Znanstvenici iz Njema\u010dke i \u0160vicarske koristili su se ra\u010dunalnim simulacijama kako bi analizirali na koji su na\u010din tektonske plo\u010de evoluirale na Zemlji tijekom posljednjih tri milijarde godina. Oni pokazuju da su se tektonski procesi mijenjali tijekom vremena, i demonstriraju na koji su na\u010din te promjene pridonijele formiranju i uni\u0161tenju kontinenata. Model rekonstruira kako su nastali dana\u0161nji kontinenti, oceani i atmosfera.<\/p>\n
Priyadarshi Chowdhury i profesor dr. Sumit Chakraborty sa Sveu\u010dili\u0161ta Ruhr Bochum, zajedno s profesorom dr. Taras Gerya s \u0160vicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH) u Z\u00fcrichu predstavili su svoj rad u \u010dasopisu Nature Geosciences<\/em>.<\/p>\n Kada su nastale tektonske plo\u010de? <\/strong><\/p>\n Zemlja se formirala prije pribli\u017eno \u010detiri i pol milijardi godina. Postojala je faza – mo\u017eda \u010dak i nekoliko njih – kada se Zemlja uglavnom sastojala od rastaljenih stijena. Kako su se one hladile, oblikovale su se \u010dvrste stijene i Zemljina kora. Op\u0107enito govore\u0107i, postoje dvije vrste kore na Zemlji: lak\u0161a kontinentalna kora bogata silicijem od koje je sa\u010dinjena suha zemlja iznad razine mora, i gu\u0161\u0107a oceanska kora u kojoj se skuplja voda u obliku velikih oceana. “Ova svojstva u\u010dinila su Zemlju nastanjivom”, rekao je Sumit Chakraborty. “Nismo prona\u0161li ni\u0161ta sli\u010dno nigdje drugdje u svemiru.”<\/p>\n Iako je mlada Zemlja imala kontinente i oceane, u po\u010detku mo\u017eda nije bilo plo\u010da pa, posljedi\u010dno, ni tektonike plo\u010da. Mnogo se raspravlja o tome kada su one nastale. Zemljina kora polako je poprimala dana\u0161nji dinami\u010dki oblik: na nekim mjestima plo\u010de ulaze u pla\u0161t, dok na drugim nove plo\u010de oblikuju vru\u0107i materijal koji se uzdi\u017ee iz Zemljine unutra\u0161njosti.<\/p>\n Pitanje o vremenu nastanka tektonskih plo\u010da nije jedino neodgovoreno – jo\u0161 uvijek je nejasno i jesu li ti procesi uvijek bili isti i traju li kontinenti vje\u010dno ili se recikliraju. To su pitanja koja je istra\u017eivao ovaj njema\u010dko-\u0161vicarski tim. Njihov novi termomehani\u010dki ra\u010dunalni model podr\u017eava sve ra\u0161ireniji stav da su tektonske plo\u010de bile na djelu jo\u0161 i do prije tri milijarde godina. A za ovu studiju jedinstvena je demonstracija uni\u0161tenja najranije Zemljine kontinentalne kore – bogatije \u017eeljezom i magnezijem – \u0161to se dogodilo prije dvije ili tri milijarde godina, te demonstracija na\u010dina na koji se dana\u0161nja kontinentalna kora – bogatija silicijem – formirala iz nje.<\/p>\n Recikliranje kontinenata<\/strong><\/p>\n Na mladoj Zemlji, kontinenti su se neprekidno reciklirali. Recikliranje kontinenata doga\u0111a se i danas, kada se sudare dva kontinenta, ali napreduje puno sporije i na druga\u010diji na\u010din nego nekada. “Tijekom vremena, kontinentalna kora postala je otpornija zbog \u010destih sudara kontinenata”, rekao je Priyadarshi Chowdhury. Na staroj, jo\u0161 uvijek vru\u0107oj Zemlji, tanki slojevi kore su se gulili, a danas komadi kontinentalne kore pucaju u zonama sudara, odnosno na mjestima gdje se jedna plo\u010da poi\u010de ispod druge.”<\/p>\n Znanstvenici su pretpostavili da je uni\u0161tenje prija\u0161nje kontinentalne kore bogate \u017eeljezom i magnezijem bilo presudno za formaciju silicijem bogatih kontinenata, te da je to razlog za\u0161to se ovi kontinenti mogu podi\u0107i znatno vi\u0161e iznad razine mora. “Ove promjene kontinentalnog karaktera mogle su pridonijeti Velikoj Oksidaciji na Zemlji – i, posljedi\u010dno, nastanku \u017eivota kakvog poznajemo”, rekao je Chowdhury.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici iz Njema\u010dke i \u0160vicarske koristili su se ra\u010dunalnim simulacijama kako bi analizirali na koji su na\u010din tektonske plo\u010de evoluirale na Zemlji tijekom posljednjih tri milijarde godina. Oni pokazuju da su se tektonski procesi mijenjali tijekom vremena, i demonstriraju na koji su na\u010din te promjene pridonijele formiranju i uni\u0161tenju kontinenata. Model rekonstruira kako su nastali […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325],"tags":[19249,18979,18156],"class_list":["post-21041267","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zemlja","tag-kontinent","tag-tektonika-ploca","tag-tektonske-ploce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041267"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041267\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}