Znanstvenici su otkrili fantasti\u010dan trik kojim se hobotnice koriste kako bi vizualizirale svoje okru\u017eenje dok se motaju po mra\u010dnim dubinama oceana. Istra\u017eivanja su pokazala da ko\u017ea ovih bi\u0107a sadr\u017ei iste pigmente koji su prona\u0111eni u njihovim o\u010dima, \u0161to zna\u010di da ko\u017ea hobotnica uo\u010dava svjetlost i poma\u017ee im “vidjeti” \u0161to je u blizini.<\/p>\n
Evolucijski biolozi Desmond Ramirez i Todd Oakley sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji objavili su svoje otkri\u0107e u \u010dasopisu Journal of Experimental Biology<\/em>, grade\u0107i se na postoje\u0107e teorije koje nikad nisu bile u potpunosti potvr\u0111ene.<\/p>\n Znanstvenici su uklonili komade ko\u017ee s 11 hobotnica prije kori\u0161tenja svjetlosnih dioda kojima su testirali njihove reakcije, izvijestio je Sandhya Sekar za BBC. Ko\u017ea se prilago\u0111avala na razli\u010dite tipove svjetlosti.<\/p>\n Ovi glavono\u0161ci iz velikih dubina poznati su po mijenjaju boje kako bi se stopili s okolinom, izbjegavaju\u0107i tako grabe\u017eljivce i nalaze\u0107i hranu. Nova otkri\u0107a dokazuju da ko\u017ea ne reagira samo na upute mozga i o\u010diju – nego zapravo reagira na svjetlost i mijenja boju.<\/p>\n To se doga\u0111a zahvaljuju\u0107i kromatoforima pod ko\u017eom hobotnice. Kromatofori su vrlo mali, pigmentirani organi prepuni kemikalija. Kako se mi\u0161i\u0107i oko njih \u0161ire i skupljaju, boja iskazuje promjene. Tisu\u0107e ovih kromatofora nalazi se odmah ispod gornjeg sloja ko\u017ee.<\/p>\n Ramirez i Oakley otkrili su da kromatofori najja\u010de reagiraju na plavo svjetlo, i jedva da ikako reagiraju na crvenu svjetlost. \u010cinjenica da se ovo dogodilo nakon \u0161to je ko\u017ea uklonjena s hobotnice dokazuje sposobnost ko\u017ee da djeluje samostalno.<\/p>\n \u0160tovi\u0161e, Ramirez i Oakley prona\u0161li su specijalizirane proteine u ko\u017ei – opsine – koji odgovaraju onima na\u0111enima u o\u010dima hobotnice, \u0161to pru\u017ea dodatni dokaz da se hobotnice ne oslanjaju samo na svoj vid kako bi znale \u0161to se doga\u0111a.<\/p>\n Ovi rezultati sugeriraju da su opsini labavo raspore\u0111eni pod ko\u017eom – to zna\u010di da mogu otkriti promjene svjetline, ali ne mogu izgraditi detaljnu sliku o tome \u0161to se nalazi u blizini hobotnice. No, opsini bi mogli biti presudni u uo\u010davanju i odgovaranju na podvodni okoli\u0161.<\/p>\n Druga studija, koju je proveo Thomas Cronin sa Sveu\u010dili\u0161ta Maryland, objavljena je u istom \u010dasopisu i predla\u017ee da bi se isti vid ko\u017ene percepcije mogao odvijati i kod ostalih glavono\u017eaca. Drugim rije\u010dima, ova stvorenja mogu osjetiti promjene u osvjetljenju, kao i vidjeti ih.<\/p>\n “Ono \u0161to jo\u0161 ne znamo jest kako se ova dva inputa spajaju u kontroli kromatofora u cijeloj \u017eivotinji”, rekao je Ramirez za BBC.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici su otkrili fantasti\u010dan trik kojim se hobotnice koriste kako bi vizualizirale svoje okru\u017eenje dok se motaju po mra\u010dnim dubinama oceana. Istra\u017eivanja su pokazala da ko\u017ea ovih bi\u0107a sadr\u017ei iste pigmente koji su prona\u0111eni u njihovim o\u010dima, \u0161to zna\u010di da ko\u017ea hobotnica uo\u010dava svjetlost i poma\u017ee im “vidjeti” \u0161to je u blizini. Evolucijski biolozi Desmond […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17934,16912],"class_list":["post-21041285","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-glavonosac","tag-hobotnica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041285"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041285\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}