Posljednjih godina svu krivnju za prividni nedostatak sna svaljujemo na sveprisutne smartfone i sli\u010dnu priru\u010dnu tehnologiju. Me\u0111utim, nova istra\u017eivanja pokazuju da bi na\u0161i preci mogli snositi dio odgovornosti za sve te besane no\u0107i.<\/p>\n
Smatra se da razlike u vremenu kada neki ljudi idu krevet i kada se drugi bude mogu predstavljati uzorke koji su se utvrdili jo\u0161 u vrijeme dok su na\u0161i preci spavali u \u017ebunju, izlo\u017eeni predatorima i suparni\u010dkim skupinama ljudi od trenutka kada zapadne Sunce.<\/p>\n
Posljednja studija, objavljena u \u010dasopisu Proceedings of the Royals Society B<\/em>, upu\u0107uje na to da ova varijacija u uzorku spavanja osigurava da uvijek postoji barem jedna budna osoba u vrijeme dok su drugi od njih najranjiviji (primjerice jer spavaju). Ovo je poznato kao “hipoteza stra\u017eara”, a temelji se na tome kako druge dru\u0161tvene \u017eivotinje, poput merkata, uvijek imaju nekoga na stra\u017ei dok ostatak skupine po\u010diva.<\/p>\n Dok se ve\u0107ina eksperimenata o ljudskim uzorcima spavanja provodi u dobro kontroliranim uvjetima laboratorija, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Torontu uzeli su svoju opremu na teren i pratili obrasce spavanja naroda Had\u017ea u Tanzaniji, koji jo\u0161 uvijek \u017eive \u017eivotom lovaca i sakuplja\u010da. Tim je pratio obrasce spavanja kod 33 pripadnika plemena tijekom 20 dana i no\u0107i.<\/p>\n Otkrili su da su tijekom perioda od 200 sati svi pripadnici plemena spavali u isto vrijeme tek 18 minuta, \u0161to zvu\u010di zaista nevjerojatno. Medijan je iznosio osam ljudi koji su bili “na stra\u017ei” u svako doba, \u0161to \u010dini 40 posto svih ljudi unutar grupe.<\/p>\n Tim je prona\u0161ao i fascinantnu razliku izme\u0111u obrazaca mladih Had\u017ea i starijih Had\u017ea ljudi. Pokazalo se da su mla\u0111i ljudi \u010de\u0161\u0107e “no\u0107ne sove”, dok su djedovi i bake \u010desto jutarnje ptice.<\/p>\n “Znanstvenici su teoretizirali da je jedan od razloga za\u0161to djedovi i bake \u017eive toliko nakon svojih reproduktivnih godina njihova funkcija u brizi oko unuka”, objasnio je David Samson, jedan od autora studije. “Na\u0161a hipoteza je da njihovo rano bu\u0111enje i kra\u0107e vrijeme spavanja vr\u0161e bitnu funkciju: stari \u010dlanovi slu\u017ee kao stra\u017eari u ono doba dana kada svi drugi spavaju. Zato je va\u017eno imati ljude svih uzrasta u populaciji.”<\/p>\n Dakle, kada stariji \u010dlanovi va\u0161e obitelji krenu prigovarati na va\u0161e dugo ostajanje u krevetu, samo ih podsjetite da to radite kako biste ih za\u0161titili od lavova usred no\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Posljednjih godina svu krivnju za prividni nedostatak sna svaljujemo na sveprisutne smartfone i sli\u010dnu priru\u010dnu tehnologiju. Me\u0111utim, nova istra\u017eivanja pokazuju da bi na\u0161i preci mogli snositi dio odgovornosti za sve te besane no\u0107i. Smatra se da razlike u vremenu kada neki ljudi idu krevet i kada se drugi bude mogu predstavljati uzorke koji su se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[17490,17119],"class_list":["post-21041306","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-san","tag-spavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041306\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}