Dvije minute ovotjedne pomr\u010dine o kojima bruji \u010ditav internet mo\u017eda vam se \u010dini zanimljivim, no to je zaista ni\u0161ta u usporedbi s produ\u017eenom tamom koja je nastupila nakon \u0161to je asteroid odgovoran za izumiranje dinosaura pogodio Zemlju prije 65,5 milijuna godina, tvrdi nova studija.<\/p>\n
Kada je asteroid \u0161irine 10 kilometara pogodio Zemlju, uzrokovao je na njoj tamu koja je trajala najmanje dvije godine, ka\u017eu znanstvenici.<\/p>\n
Ta je tama dijelom uzrokovana golemim koli\u010dinama \u010da\u0111e koja je do\u0161la iz divljih po\u017eara \u0161irom svijeta. Bez Sun\u010deve svjetlosti, Zemljine biljke nisu mogle vr\u0161iti fotosintezu te se planet ohladio u drasti\u010dnoj mjeri. Ova dva faktora vjerojatno su naru\u0161ila globalni hranidbeni lanac i pridonijeli masovnom izumiranju dinosaura u mezozoiku, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n
Nalazi mogu pomo\u0107i znanstvenicima da shvate za\u0161to vi\u0161e od 75 posto svih vrsta, uklju\u010duju\u0107i ne-pti\u010dje dinosaure, kao \u0161to su Tyrannosaurus rex<\/em> i veliki morski reptili poput plesiosaura, izumrli su nakon \u0161to je asteroid udario u meksi\u010dki poluotok Yucat\u00e1n, rekli su znanstvenici.<\/p>\n Asteroid ubojica<\/strong><\/p>\n Kada je asteroid udario Zemlju, vjerojatno je prouzro\u010dio potrese, tsunamije i vulkanske erupcije, objasnili su znanstvenici. Asteroid je udario takvom silom da je lansirao vaporizirane stijene visoko u atmosferu. Na visini se vaporizirana stijena mogla kondenzirati u male \u010destice, nazvane sferule.<\/p>\n Kada su sferule ponovno pale na Zemlju, sudarile su se s molekulama zraka, \u0161to je prouzrokvalo trenje i zagrijavanje na temperature dovoljno visoke da izazovu po\u017eare diljem planeta. Zapravo, u geolo\u0161kom zapisu jo\u0161 uvijek se mo\u017ee prona\u0107i tanki pojas sferula.<\/p>\n Ve\u0107ina velikih kopnenih \u017eivotinja mezozoika uginulo je odmah nakon pada asteroida, “ali \u017eivotinje koje su \u017eivjele u oceanima ili one koje su se mogle zavu\u0107i pod zemlju ili nakratko uroniti u vodu mogle su pre\u017eivjeti”, rekao je voditelj studije Charles Bardeen iz Nacionalnog centra za atmosferska istra\u017eivanja (NCAR) u Boulderu u dr\u017eavi Colorado.<\/p>\n “Na\u0161a studija ulazi u pri\u010du nakon inicijalnih u\u010dinaka – nakon potresa, tsunamija i po\u017eara”, rekao je Bardeen. “Htjeli smo pogledati dugoro\u010dne posljedice koje je ostavila \u010da\u0111a i \u0161to je to moglo zna\u010diti za \u017eivotinje koje su preostale.”<\/p>\n Zemlja bez fotosinteze<\/strong><\/p>\n Iako su znanstvenici prona\u0161li dokaze o asteroidu kasnih 1970-ih, jo\u0161 uvijek nema “univerzalnog sporazuma” o tome koliko je dugo Zemlja bila prekrivena mrakom nakon \u0161to je asteroid udario u planet, rekao je Bardeen za Live Science<\/em>.<\/p>\n Bardeen i njegovi kolege koristili su najsuvremenije procjene koli\u010dine fine \u010da\u0111e u geolo\u0161kom zapisu – to jest, 15.000 milijuna tona. Zatim su unijeli taj iznos u NCAR-ov u klimatski ra\u010dunalni model Community Earth System Model koji u svoje jednad\u017ebe uklju\u010duje komponente vezane uz atmosferu, zemlju, ocean i morski led. Ovaj model omogu\u0107io je znanstvenicima simulaciju efekta koji je imala \u010da\u0111a u godinama koje su uslijedile nakon asteroida.<\/p>\n “Razli\u010dite studije pretpostavljale su razne tipove \u010destica uklju\u010duju\u0107i pra\u0161inu, sulfate i \u010da\u0111u”, Bardeen je rekao za Live Science.<\/em> “Sve ove \u010destice mogu blokirati dovoljnu koli\u010dinu Sun\u010deve svjetlosti da do\u0111e do hla\u0111enja povr\u0161ine, ali samo je \u010da\u0111a tako sna\u017eno upijaju\u0107a da se mo\u017ee podi\u0107i, zagrijati stratosferu i znatno smanjiti dopiranje Sun\u010deve svjetlosti do povr\u0161ine.”<\/p>\n Novi rezultati pokazuju kakav je katastrofi\u010dni efekt \u010da\u0111a imala na Zemlji.<\/p>\n “Na\u0161a studija pokazuje da je na Zemlji bilo toliko mra\u010dno da se fotosinteza nije odvijala pune dvije godine”, rekao je Bardeen. “Ovo je imalo razaraju\u0107i efekt, poglavito u oceanu, gdje je fitoplankton glavni izvor hrane i gubitak njega imao bi katastrofalne posljedice na \u010ditav hranidbeni lanac.”<\/p>\n \u010cak i ako je \u010da\u0111a zauzimala tre\u0107inu procijenjenog iznosa, fotosinteza bi svejedno bila blokirana na godinu dana, otkrili su znanstvenici.<\/p>\n Drugi katastrofi\u010dni efekti<\/strong><\/p>\n Osim zaustavljanja fotosinteze, ovaj svjetski oblak \u010da\u0111e mogao je zaustaviti i dopiranje Sun\u010deve topline do Zemlje. Tri godine nakon pada asteroida, zemlja i oceani bi se ohladili na 28 stupnjeva i 20 stupnjeva, tvrde znanstvenici.<\/p>\n Suprotno tome, gornja atmosfera, poznata kao stratosfera, bila bi zagrijna, jer je ta \u010da\u0111a lebdjela stratosferom i upijala Sun\u010devu toplinu. Te temperature osiroma\u0161ile bi ozon, te omogu\u0107ile da i velike koli\u010dine vodene pare lebde stratosferom. Kad je ta vodena para kemijski reagirala u stratosferi, stvorila bi vodikove spojeve koji dovode do daljnjeg uni\u0161tenja ozona, pokazali su znanstvenici.<\/p>\n Kad je ozon nestao i \u010da\u0111a se ra\u0161\u010distila, \u0161tetne doze ultraljubi\u010dastog svjetla dosegle su Zemlje i na\u0161tetile \u017eivotu na planetu, rekli su znanstvenici.<\/p>\n Kada se stratosfera kona\u010dno ohladila, vodena para se kondenzirala i po\u010dela je ki\u0161a, rekao je Bardeen. Ne\u0161to preostale \u010da\u0111e pomoglo je ohladiti zrak, \u0161to je vodilo do kondenzacije vodene pare u ledene \u010destice, koje su isprale jo\u0161 \u010da\u0111e.<\/p>\n Nakon \u0161to se ovaj ciklus hla\u0111enja ponovio vi\u0161e puta, tanki sloj \u010da\u0111e nestao je u roku nekoliko mjeseci, otkrili su.<\/p>\n Bardeen je naveo i nekoliko ograni\u010denja, uklju\u010duju\u0107i i to da se model zasniva na Zemlji kakva je danas, i da su pri kraju razdoblja Krede kontinenti bili na druga\u010dijim lokacijama te je planet imao druga\u010dija svojstva atmosfere, poput druga\u010dije koncentracije plinova.<\/p>\n Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dvije minute ovotjedne pomr\u010dine o kojima bruji \u010ditav internet mo\u017eda vam se \u010dini zanimljivim, no to je zaista ni\u0161ta u usporedbi s produ\u017eenom tamom koja je nastupila nakon \u0161to je asteroid odgovoran za izumiranje dinosaura pogodio Zemlju prije 65,5 milijuna godina, tvrdi nova studija. Kada je asteroid \u0161irine 10 kilometara pogodio Zemlju, uzrokovao je na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325],"tags":[17267,16506,18698,18333],"class_list":["post-21041320","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zemlja","tag-asteroid","tag-dinosaur","tag-udar-asteroida","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041320"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041320\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}