{"id":21041337,"date":"2017-08-25T17:42:09","date_gmt":"2017-08-25T15:42:09","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041337"},"modified":"2017-09-11T12:09:23","modified_gmt":"2017-09-11T10:09:23","slug":"zabavna-taksonomija-zivotinje-koje-su-dobile-ime-po-poznatim-glazbenicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zabavna-taksonomija-zivotinje-koje-su-dobile-ime-po-poznatim-glazbenicima\/","title":{"rendered":"Zabavna taksonomija: \u017divotinje koje su dobile ime po poznatim glazbenicima"},"content":{"rendered":"

Nitko ne zna koliko zapravo vrsta ima na planetu Zemlja – neki ka\u017eu milijuni, drugi ka\u017eu trilijuni – svejedno, posao taksonoma jest da ih imenuju sve. Ne, ozbiljno, kako biste dali naziv slonu – a kamoli svim onim zastra\u0161uju\u0107im vrstama \u0161to \u017eive u morskim dubinama – ako nemate sustav koji \u0107e to olak\u0161ati?<\/p>\n

Kratka povijesna lekcija. Jo\u0161 od vremena Grka i Rimljana, taksonomi su davali sve od sebe da objasne svijet oko sebe. U 18. stolje\u0107u na scenu upada \u0161vedski botani\u010dar Carl Linn\u00e9 sa svojim slavnim hijerarhijskim sustavom imenovanja. Kona\u010dno, red. Tijekom stolje\u0107a, njegov sustav nomenklature je evoluirao, ali je najve\u0107im dijelom ostao nepromijenjen kako bi se znanstvenici imali na \u0161to osloniti pri identificiranju novih vrsta. Sustav slijedi dva pravila: svaka vrsta mora se kvalificirati po Linn\u00e9ovoj taksonomiji, i naziv vrste mora biti izveden iz gr\u010dkog ili latinskog korijena.<\/p>\n

Kreativnost u nazivlju ponekad zaista uzme maha, i znanstvenici si dozvole koji put biti i malo zaigrani. Pa, u nastavku nudimo pregled nekih od najrje\u0111ih vrsta imenovanih po – glazbenicima!<\/p>\n

\"\"

Scaptia (Plinthina) beyonceae<\/em> je “diva muha svih vremena”. Wikimedia Commons \/ CC BY-SA 3.0<\/a><\/p><\/div>\n

Prvi put prikupljena u Queenslandu u Australiji 1981. godine – \u0161to je godina ro\u0111enja glazbene dive Beyonce – Scaptia (Plinthina) beyonceae <\/em>nekad se smatrala uobi\u010dajenom gnjava\u017eom (ipak se radi o muhi, ne), ali se proslavila svojim imenom koje je dobila zbog neobi\u010dnog zlatnog pramena na trbuhu. “Jedinstvena gusta dlaka na trbuhu navela me da ovu muhu nazovem u \u010dast Beyonce, no iskoristio sam priliku i da poka\u017eem zabavnu stranu taksonomije – imenovanja vrsta”, rekao je Bryan Lessard iz australske znanstvene agencije CSIRO.<\/p>\n

\"\"

GAGA GERMANOTTA Zaboravite na vrstu, cijeli rod paprati (na\u0111ene u Srednjoj i Ju\u017enoj Americi, Meksiku, Arizoni i Teksasu nazvan je po Lady Gagi. Curtis Clark \/ Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0<\/a><\/p><\/div>\n

Imenovanje nove vrste po omiljenom glazbeniku o\u010dito je vrlo kul, no \u0161to kada se spotaknete na skupinu paprati koji neodoljivo nalikuje divljim kostimima Lady Gage? “Same paprati dale su nam vi\u0161e razloga za\u0161to je ovo dobar odabir”, rekla je Kathleen Pryer, profesorica biologije na Sveu\u010dili\u0161tu Duke i voditeljica Duke herbarija. A kada se dvije nove vrste paprati –\u00a0Gaga germanotta<\/em> (imenovane u \u010dast obitelji umjetnice) i Gaga monstraparva\u00a0<\/em>(imenovane u \u010dast Gaginim fanovima) uzimaju u obzir za rod koji sadr\u017ei 17 sli\u010dnih vrsta paprati, Kathleen Pryor uo\u010dava zanimljivu sli\u010dnost biseksualne reproduktivne faze paprati i srcolikog Armani Prive kostima<\/a> kojeg je Gaga nosila na dodjeli Grammyja 2010. godine. Pryer je izjavila i da na\u010din na koji se paprat \u0161iri novim listovima u stisnutoj maloj kuglici nalikuje Gaginom pozdravu fanovima. Odlu\u010duju\u0107i trenutak za imenovanje ovog roda bio je kada je student Dukea Fay-Wei Li skenirao DNK paprati koje se razmatraju za novi rod i uo\u010dio rije\u010d GAGA ispisanu u baznom paru DNK kao razlikovni moment koji odvaja ovu skupinu paprati od svih drugih. Kakva pri\u010da!<\/p>\n

\"\"

ALEIODES SHAKIRAE Ovi kukovi ne la\u017eu! Aleiodes shakirae,<\/em> nova vrsta ekvadorskog str\u0161ljena uzrokuje da se gusjenica doma\u0107in trese i ple\u0161e na na\u010dine koji bi posramili i Shakiru. Eduardo Mitio Shimbori, Scott Richard Shaw \/ Wikimedia Commons CC BY-SA 4.0<\/a><\/p><\/div>\n

Alejode su vrlo mali str\u0161ljeni – samo 4 do 9 milimetara duljine – i pripadaju posebno rijetkoj podskupini str\u0161ljena koji mumificiraju gusjenice na kojima se paratiziraju. Jeste spremni za gadne detalje? Odrasle \u017eenske str\u0161ljena ubrizgaju jaje u odre\u0111enu vrstu gusjenice. Jednom kad se jaje otvori, gusjenica doma\u0107in ostaje \u017eiva onoliko vremena koliko je potrebno li\u010dinki da pojede njene iznutrice. Kona\u010dno, gusjenica se skupi i umre, a li\u010dinka oblikuje \u010dahuru unutar ljuske. No jedno klju\u010dno opa\u017eanje koje su napravili dr. Eduardo Shimbori i dr. Scott Shaw razdvaja Aleidoes shakirae<\/em> od svih drugih 23 vrsta u ovoj podskupini str\u0161ljenja: kada su znanstvenici prvi put susreli ekvadorske vrste, uo\u010dili su da se gusjenica doma\u0107in trese i “ple\u0161e” dok li\u010dinka str\u0161ljena polako jede njene iznutrice. Znanstvenike je to podsjetilo na Shakirine plesne pokrete.<\/p>\n

\"\"

HETEROPODA DAVIDBOWIE Pozdravite Heteropoda davidbowie<\/em>, pauka s Marsa! Ako pa\u017eljivo pogledate, uo\u010dit \u0107ete da lice pauka veoma nalikuje obojanom licu iz Bowiejevih ranih dana. Seshadri.K.S \/ Wikimedia Commons CC BY-SA 4.0<\/a><\/p><\/div>\n

Prvo ga je opisao Peter J\u00e4ger 2008. godine, a na temelju uzorka kojeg je skupio G. Ackermann 2007. godine u gorju Cameron na Maleziji. Heteropoda davidbowie je vrsta pauka lovca iz podroda srpono\u017eaca (Heteropoda). Za razliku od \u017eenskih \u010dlanova ove vrste, mu\u0161ki “David Bowie paukovi” imaju crvenkasto sme\u0111a le\u0111a i izrazito svijetlu boje dlake, koja oblikuje mrlje i linije. Kada se gleda iz neposredne blizine, lice pauka nalikuje obojanom licu s po\u010detka karijere Bowieja.<\/p>\n

\"\"

SYNALPHEUS PINKFLOYDI Synalpheus pinkfloydi<\/em> je novootkrivena vrsta \u0161kampa koja ubija zvukom. Arthur Anker \/ Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0<\/a><\/p><\/div>\n

U travnju 2017. znanstvenici Sammy De Grave iz Muzeja prirodoslovne povijesti pri Oxfordu u Engleskoj, Arthur Anker sa Sveu\u010dili\u0161ta Federacije Goi\u00e1s u Brazilu i Kristin Hultgren sa Sveu\u010dili\u0161ta Seattle u Washingtonu, nazvali su novu vrstu pi\u0161tolj-\u0161kampa kao Synalpheus pinkfloydi.<\/em> Pi\u0161tolj-\u0161kampi generiraju znatne koli\u010dine zvu\u010dne energije zatvaranjem svojih ove\u0107ih klije\u0161ta pri munjevitim brzinama kako bi se stvorio visokotla\u010dni balon. Rezultat implozije mjehuri\u0107a je jedan od najglasnijih zvukova u oceanu, dovoljno jak da o\u0161amuti malu ribu – ba\u0161 kao stajanje preblizu poja\u010dala na rock koncertu. “Slu\u0161am Floyde otkad je The Wall objavljen 1979. godine, kada sam imao 14 godina … Opis ove nove vrste pi\u0161tolj-\u0161kampi bio je savr\u0161ena prilika da kona\u010dno klimnem svom omiljenom bendu”, rekao je Sammy De Grave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nitko ne zna koliko zapravo vrsta ima na planetu Zemlja – neki ka\u017eu milijuni, drugi ka\u017eu trilijuni – svejedno, posao taksonoma jest da ih imenuju sve. Ne, ozbiljno, kako biste dali naziv slonu – a kamoli svim onim zastra\u0161uju\u0107im vrstama \u0161to \u017eive u morskim dubinama – ako nemate sustav koji \u0107e to olak\u0161ati? Kratka povijesna […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16669,17120,16744,17457],"class_list":["post-21041337","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-glazba","tag-muha","tag-pauk","tag-skamp"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041337"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041337\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}