Pjesma velikog kita prenosi se na velike daljine. To zna\u010di da mogu komunicirati s drugim kitovima koji mogu biti udaljeni i nekoliko stotina kilometara u oceanu.<\/p>\n
Znanstvenici su uo\u010dili da je frekvencija kitovih poziva ne\u0161to ni\u017ea nego \u0161to je bila prije dvadeset godina, i ne znaju za\u0161to. Zabilje\u017eili su i da zvukovima glatkih kitova u Sjevernom Atlantskom oceanu nedostaju gornji tonovi poziva. Ponovno, znanstvenici su zate\u010deni.<\/p>\n
Novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Science Reports<\/em> sugerira da su kitovi tako odabrali – i da je tu uo\u010dljiv potpis ljudske odgovornosti.<\/p>\n Do sad se vjerovalo da je kitov poziv generiran rezonantnim zvukom iz komora gornjeg di\u0161nog sustava \u017eivotinje. Ako je ovo to\u010dno, frekvencija bi u potpunosti ovisila o veli\u010dini kita – \u0161to je ve\u0107i kit, to je ni\u017ea frekvencija njegovog poziva. Ali znanstvenici iz Oceanskog centra Hatfield pri Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu Oregan dokazali su da je ova teorija pogre\u0161na.<\/p>\n Prvo su snimili poziv plavog kita, a zatim su izgradili model koji opona\u0161a taj zvuk.<\/p>\n “Poku\u0161ali smo zamisliti mehanizam po kojemu kitovi mogu postepeno smanjivati frekvenciju svojih poziva kroz vrijeme, ili proizvoditi zvukove s neobi\u010dnom harmonijskom strukturom, samo odjekom zvuka iz gornje di\u0161ne komore – i to se pokazalo fizi\u010dki nemogu\u0107im”, rekao je Robert Dziak, glavni autor i znanstvenik akustike pri Nacionalnoj administraciji oceana i atmosfere.<\/p>\n “Tek kad smo pulsirali zrak kroz proces otvaranja i zatvaranja glasnica dobili smo na\u010din proizvodnje zvukova koji mogu mijenjati frekvencije srednjih tonova, ali i ukloniti gornje tonove.”<\/p>\n Kitovi mogu promijeniti frekvenciju svojih poziva promjenom brzine kojom pu\u0161u zrak kroz glasnice.<\/p>\n “To sugerira i da bi promjena u frekvenciji mogla biti kognitivna. Kitovi odabiru vi\u0161u ili ni\u017eu frekvenciju kao odgovor na neki poticaj iz okoli\u0161a”, dodao je Dziak.<\/p>\n Ali za\u0161to se frekvencija mijenja? Jedan odgovor tvrdi da je to odgovor na pove\u0107anje zvukova koje proizvode ljudi. Kitovi mijenjaju frekvenciju svog poziva na radio kanal s manjom bukom, mo\u017eemo re\u0107i.<\/p>\n Ili bi odgovor mogao le\u017eati u \u010dinjenici da plavih kitova ima vi\u0161e nego \u0161to ih je bilo prije nekoliko desetlje\u0107a. No, nemojte se prerano razveseliti, i dalje su uvr\u0161teni na IUCN-ovom Crvenom popisu ugro\u017eenih \u017eivotinja, a novo istra\u017eivanje pokazuje da se 30 godina nakon zabrane lova, njihova populacija ne oporavlja brzinom kojom se mislilo da \u0107e se to doga\u0111ati.<\/p>\n “Zvukovi ni\u017ee frekvencije \u017eivotinja proizvodi uz manji intenzitet nego zvukove vi\u0161e frekvencije, a zvukovi ni\u017ee frekvencije svejedno se prenose mnogo dalje”, rekao je Dziak.<\/p>\n “Ti faktori mogli bi igrati ulogu i u vokalizacijskim promjenama tijekom zadnja dva desetlje\u0107a.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pjesma velikog kita prenosi se na velike daljine. To zna\u010di da mogu komunicirati s drugim kitovima koji mogu biti udaljeni i nekoliko stotina kilometara u oceanu. Znanstvenici su uo\u010dili da je frekvencija kitovih poziva ne\u0161to ni\u017ea nego \u0161to je bila prije dvadeset godina, i ne znaju za\u0161to. Zabilje\u017eili su i da zvukovima glatkih kitova u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17176,16794],"class_list":["post-21041396","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-kit","tag-komunikacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041396"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041396\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}