{"id":21041399,"date":"2017-08-28T12:38:40","date_gmt":"2017-08-28T10:38:40","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041399"},"modified":"2017-09-11T12:09:22","modified_gmt":"2017-09-11T10:09:22","slug":"mikrobiomi-lovaca-i-sakupljaca-mijenjaju-se-s-godisnjim-dobima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mikrobiomi-lovaca-i-sakupljaca-mijenjaju-se-s-godisnjim-dobima\/","title":{"rendered":"Mikrobiomi lovaca i sakuplja\u010da mijenjaju se s godi\u0161njim dobima"},"content":{"rendered":"

Manje od 200 Had\u017ea ljudi \u017eivi kao narod lovaca i sakuplja\u010da blizu obale jezera Eyasi u Tanzaniji. U studiji koja je objavljena prije nekoliko dana u \u010dasopisu\u00a0Science<\/em>, tim koji je vodio Justin Sonnenburg sa Stanforda pokazao je da se kompozicija mikrobioma u crijevima – ekosustav ljudskog organizma – mijenja s tanzanijskim godi\u0161njim dobima. Autori su prona\u0161li i jasno razgrani\u010denje izme\u0111u mikrobioma ne-industrijaliziranih i industrijaliziranih populacija.<\/p>\n

Ovi rezultati “pru\u017eaju nam dokaze da je nekad postojao zajedni\u010dki tip mikrobioma koji je pratio ljude desecima tisu\u0107a, mo\u017eda i stotinama tisu\u0107a godina, dok smo se \u0161irili po planetu”, rekao je Sonnenburg. “Zapanjuju\u0107e je to da vrsta mikrobioma koja kod naroda Had\u017ea pokazuje nestalnost tijekom godi\u0161njih doba je ona ista vrsta koju smo mi u industrijaliziranom svijetu izgubili. Ne\u0161to vezano uz fluktuacije mikrobioma \u010dini odre\u0111ene vrste ranjivima i podlo\u017enima za gubitak iz nekog razloga, zbog prehrane ili ne\u010deg drugog.”<\/p>\n

Kako bi bolje razumjeli mikrobiome suvremenih lovaca i sakuplja\u010da, Sonnenburg i kolege sakupili su 350 uzoraka stolice od 188 Had\u017ea pojedinaca tijekom 12 mjeseci. Analiza genoma i podataka iz prethodne studije otkrila je da su mikrobiomi Had\u017ea ljudi raznolikiji tijekom tanzanijskih su\u0161nih razdoblja nego tijekom vla\u017enih, a uzorci iz jednog su\u0161nog razdoblja jednaki su onima iz drugih su\u0161nih razdoblja.<\/p>\n

Red\u00a0bakterioda opadao je tijekom ki\u0161nih razdoblja, dok je red firmikuta ostao stabilan. Ponovljeno uzorkovanje osam kompozicija mikrobioma tijekom razli\u010ditih sezona pokazao je da neki drugi redovi – poput spiroheta – opadaju ispod granica detekcije tijekom vla\u017enog razdoblja.<\/p>\n

Autori su prona\u0161li da proizvodnja enzima koje mikrobi koriste kako bi probavili ugljikohidrate tako\u0111er sezonski varira. U suhim razdobljima kada je ve\u0107i dio prehrane naroda Had\u017ea ulovljen plijen, postoji ve\u0107a raznolikost ovih enzima nego tijekom vla\u017enih razdoblja, kada Had\u017ee \u010de\u0161\u0107e jedu bobice i med.<\/p>\n

\"\"

Ples i pjesma Had\u017ea. Imani selemani Nsamila, Wikimedia Commons CC BY-SA 4.0<\/p><\/div>\n

Industrijalizirani mikrobiomi imaju manju raznolikost enzima, i ni\u017ee razine enzima koji primarno slu\u017ee za probavljanje biljaka.<\/p>\n

Znanstvenici su spojili podatke o mikrobiomima iz drugih istra\u017eivanja neindustrijaliziranih skupina diljem svijeta i usporedili ih s analizom crijevne flore industrijaliziranih populacija. Mikrobiomi neindustrijaliziranih skupina bili su me\u0111usobno sli\u010dniji nego mikrobiomi industrijaliziranih podru\u010dja, koji se skupljaju zajedno. Autori su prona\u0161li da grupa mikroba koja sezonski varira kod naroda Had\u017ea uglavnom nedostaje kod industrijaliziranih mikrobioma, ali je prisutna u mikrobiomima ljudi koji \u017eive sli\u010dno njima.<\/p>\n

\"\"

Had\u017ea lovci piju vodu. Ron Rieckenberg, Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0<\/p><\/div>\n

Amanda Henry, antropologinja na Sveu\u010dili\u0161tu Leiden u Nizozemskoj nije sudjelovala u ovoj studiji, ali je vodila prethodno istra\u017eivanje Had\u017ea mikrobioma, i suzdr\u017eana je od stava da je mikrobiota Had\u017ea ljudi idealna i sasvim zdrava crijevna flora kojoj bismo trebali te\u017eiti, te obja\u0161njava da njihovi mikrobiomi ne reflektiraju nu\u017eno one kakve su imali ljudski preci. Iako \u017eive kao lovci i sakuplja\u010di, Had\u017ee su koevoluirali sa svojim mikrobima onoliko dugo koliko su i industrijalizirana dru\u0161tva koevoluirala sa svojima, ka\u017ee ona.<\/p>\n

“Mo\u017eemo re\u0107i da ove razlike postoje, ali ne znamo \u0161to to\u010dno zna\u010de”, objasnila je Amanda Henry. “U nekim slu\u010dajevima, mogu se povu\u0107i korelacije izme\u0111u zdravlja i bolesti i odre\u0111enih bakterijskih zajednica, ali i dalje se suo\u010davamo s problemom nalik onome s koko\u0161om i jajetom.”<\/p>\n

“Kako bismo i\u0161li dalje s ovim istra\u017eivanjima potrebno je prou\u010diti \u010demu slu\u017ee mikrobi koje smo mi izgubili”, rekla je Jens Walter, biologinja sa Sveu\u010dili\u0161ta Alberta u Kanadi, koja nije bila uklju\u010dena u istra\u017eivanje. “Zasad znamo da su izgubljeni, i imamo ovu privla\u010dnu hipotezu da njihov gubitak pridonosi razvoju zapadnja\u010dkih bolesti, ali nemamo dovoljno funkcionalnih istra\u017eivanja da bismo to dokazali.”<\/p>\n

Sonnenburgov tim ve\u0107 radi na izoliranju i karakteriziranju biologije mikroba Had\u017ea ljudi. U kratkom roku tim \u0107e istra\u017eiti funkciju mikroba kod mi\u0161eva bez klica, a onda \u0107e prije\u010di i na ljudska istra\u017eivanja.<\/p>\n

“Ulazimo u eru u kojoj \u0107e brojni ljudi u polju razmi\u0161ljati o mijenjanju mikrobioma kako bi utjecali na zdravlje \u010dovjeka”, rekao je Sonnenburg. “Ovo istra\u017eivanje sugerira da \u0107e paleta mikroba koja \u0107e biti kori\u0161tena za reprogramiranje ljudskog mikrobioma biti mnogo ve\u0107a nego smo prethodno mislili, dok smo sekvencirali samo druge industrijalizirane narode.”<\/p>\n

\u010clanak je originalno objavljen u \u010dasopisu The Science<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Manje od 200 Had\u017ea ljudi \u017eivi kao narod lovaca i sakuplja\u010da blizu obale jezera Eyasi u Tanzaniji. U studiji koja je objavljena prije nekoliko dana u \u010dasopisu\u00a0Science, tim koji je vodio Justin Sonnenburg sa Stanforda pokazao je da se kompozicija mikrobioma u crijevima – ekosustav ljudskog organizma – mijenja s tanzanijskim godi\u0161njim dobima. Autori su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[17350,17776,19216,18517],"class_list":["post-21041399","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mikrobiologija","tag-crijeva","tag-mikrobi","tag-mikrobiom","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041399"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041399\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}