Psihologija valjanja u hrpi novca.<\/p>\n
Znate li \u0161to zvu\u010di prili\u010dno sjajno? Osvajanje neke pozama\u0161ne svote novca u igri na sre\u0107u. \u010cesto igranje igara na sre\u0107u mo\u017eda nije financijski najracionalnija odluka na svijetu, ali znamo svi izreku s riskiranjem i profitiranjem. Napokon, dobiveni novac bi vas u\u010dinio zaista sretnim, zar ne? Mo\u017eda ipak ne. Naime, ako ve\u0107 niste sretni, pobjeda na lutriji najvjerojatnije ne\u0107e imati dugoro\u010dnog utjecaja na to.<\/p>\n
Postoje zaista zanimljiva istra\u017eivanja psihologije igara na sre\u0107u. Studije su pokazale da ljudi imaju problema s obradom koliko je zapravo malo vjerojatno samo osvajanje i zato rado misle kako bi se to lako moglo dogoditi ba\u0161 njima. Neke studije tako\u0111er sugeriraju da ve\u0107a \u017eelja za igrom na sre\u0107u postoji kod osoba s ni\u017eim prihodima koji se nadaju da \u0107e tako pobje\u0107i iz te\u0161kih financijskih okolnosti.<\/p>\n
Ono \u0161to je mo\u017eda najzanimljivije od svega, studije pokazuju kako osvajanje lutrije ne \u010dini ljude sretnijima dugoro\u010dno. Suprotno popularnom mitu osvajanje novca ipak ne pretvara ljude u strojeve za tro\u0161enje nakon \u010dega bi trebali ostati slomljeni i nesretni. Osvaja\u010di uglavnom izvje\u0161\u0107uju da su ostali jednako sretni kao i prije sudbonosnog igranja.<\/p>\n
Studija iz davne 1978. uspore\u0111ivala je 22 dobitnika lutrije s 22 \u010dlana kontrolne skupine (koji nisu osvojili nikakav novac) te s 29 ljudi koji su zavr\u0161ili paralizirani nakon raznih nesre\u0107a. Op\u0107enito, dobitnici lutrije izvijestili su da su sretniji od paraplegi\u010dara i kvadriplegi\u010dara \u2013 postigli su 4 od 5 \u201ebodova sre\u0107e\u201c, umjesto 2,96 od 5 kao kod paraliziranih ispitanika. Kontrolna grupa je imala u prosjeku 3.82 od 5 bodova, \u0161to nije bitno razli\u010dito od dobitnika lutrije.<\/p>\n
Kako je istra\u017eivanje takve tematike tada jo\u0161 bilo u povojima, znanstvenici su bili iznena\u0111eni \u0161to dobitnici lutrije nisu izvijestili da su zna\u010dajno sretniji od kontrolne skupine, ali i da su \u017ertve nesre\u0107a izvijestili da su iznad sredine ljestvice (2,5). Sve u svemu, osvajanje lutrije nije znatno pove\u0107alo sre\u0107u, a katastrofalna nesre\u0107a nije u\u010dinila ljude nesretnima onoliko koliko bi se moglo o\u010dekivati.<\/p>\n
Iako je studija iz 1978. godine bila mala, studija o nizozemskim dobitnicima lutrije iz 2008. izvijestila je o sli\u010dnim rezultatima.<\/p>\n
Koncept se zove “hedonisti\u010dka prilagodba”. Ljudi pokazuju da se ipak vra\u0107aju na prija\u0161nju sre\u0107u nakon tog doga\u0111aja za koji pretpostavljaju da \u0107e imati veliki utjecaj na to kako se osje\u0107aju.<\/p>\n
“Neki od nas imaju termostat postavljen na sre\u0107u, neki ga imaju postavljen na depresiju. U me\u0111uvremenu, drugi su negdje izme\u0111u”, napisao je psiholog Robert Puff za Psychology Today<\/em>. “Kada iskusimo neki veliki \u017eivotni doga\u0111aj, poput osvajanja lutrije ili paralize, na\u0161 termostat mo\u017ee privremeno oti\u0107i gore ili dolje, ali s vremenom se vra\u0107a na uobi\u010dajenu postavku”.<\/p>\n Postoje stvari koje mo\u017eemo u\u010diniti da utje\u010demo na na\u0161u vlastitu sre\u0107u, poput dobrog njegovanja me\u0111uljudskih odnosa, tro\u0161enja vremena i novca na zabavna iskustva te bavljenje tjelovje\u017ebom. Mo\u017eda sretni dobitnik mo\u017ee u ve\u0107oj mjeri posvetiti svoje novoste\u010deno bogatstvo na posve\u0107ivanje takvim ciljevima. No, osvajanje novca samo od sebe nije dovoljnim za dugoro\u010dno pove\u0107anje sre\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Psihologija valjanja u hrpi novca. Znate li \u0161to zvu\u010di prili\u010dno sjajno? Osvajanje neke pozama\u0161ne svote novca u igri na sre\u0107u. \u010cesto igranje igara na sre\u0107u mo\u017eda nije financijski najracionalnija odluka na svijetu, ali znamo svi izreku s riskiranjem i profitiranjem. Napokon, dobiveni novac bi vas u\u010dinio zaista sretnim, zar ne? Mo\u017eda ipak ne. Naime, ako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16903,16889,16568],"class_list":["post-21041417","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-psihologija","tag-kockanje","tag-novac","tag-rizik"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041417"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041417\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}