Disanje ne slu\u017ei samo da bismo priskrbili kisik – od sada se povezuje i s mo\u017edanim funkcijama i pona\u0161anjem.<\/p>\n
Znanstvenici iz bolnice Northwestern Medicine otkrili su po prvi put da ritam disanja stvara elektri\u010dnu aktivnost u ljudskom mozgu koja pobolj\u0161ava emocionalna rasu\u0111ivanja i prisje\u0107anje.<\/p>\n
Ovi efekti na pona\u0161anje uvelike ovise o tome udi\u0161e li se ili izdi\u0161e kroz nos ili kroz usta.<\/p>\n
U ovoj studiji sudionici su uspjeli identificirati prepla\u0161en izraz lica puno br\u017ee ako su lice vidjeli kada su udisali, u odnosu na situacije u kojima su lice vidjeli dok su izdisali. Pojedinci su tako\u0111er s ve\u0107im ishodom uspjeli zapamtiti objekt ako su ga vidjeli na udisaj nego na izdisaj. U\u010dinak je nestajao ako se disanje odvijalo na usta.<\/p>\n
“Jedno od velikih pronalazaka ove studije je dramati\u010dna razlika u mo\u017edanoj aktivnosti amigdale i hipokampusa tijekom udisanja u odnosu na aktivnosti tijekom izdisanja”, rekla je voditeljica studije Christina Zelano, izvanredna profesorica neurologije u \u0160koli medicine Feinberg pri Sjeverozapadnom sveu\u010dili\u0161tu. “Otkrili smo da udisanje stimulira neurone u olfaktornom kortekstu, amigdali i hipokampusu, \u0161irom limbi\u010dkog sustava.”<\/p>\n
Studija je objavljena pro\u0161le godine u \u010dasopisu Journal of Neuroscience<\/em>.<\/p>\n Znanstvenici sa Sjeverozapadnog sveu\u010dili\u0161ta otkrili su ove razlike u mo\u017edanoj aktitvnosti dok su prou\u010davali sedam pacijenata s epilepsijom koji su imali zakazane operacije mozga. Tjedan dana prije operacije kirurg im je u mozak implantirao elektrode kako bi identificirali uzrok njihovih napadaja. Ovo je omogu\u0107ilo znanstvenicima uvid u elektro-fiziolo\u0161ke podatke direktno iz mozga. Snimljeni elektri\u010dni signali pokazzali su da mo\u017edana aktivnost oscilira s disanjem. Aktivnost se pojavila u podru\u010djima mozga u kojima se obra\u0111uju emocije, pam\u0107enje i mirisi.<\/p>\n Ovo otkri\u0107e navelo je znanstvenike da se zapitaju jesu li i kognitivne funkcije koje su tipi\u010dno povezane s ovim podru\u010djima mozga – osobito obra\u0111ivanje straha i pam\u0107enje – pod utjecajem disanja.<\/p>\n Amigdala je sna\u017eno povezana s obradom emocija, osobito onih vezanih uza strah. Stoga su znanstvenici pitali 60 subjekata da donesu brze odluke o izrazima emocija u laboratorijskom okru\u017eenju, gdje su pratili njihovo disanje. Sudionici su morali \u0161to ve\u0107om brzinom nazna\u010diti koje su emocije izra\u017eene na licima prikazanim na fotografijama.<\/p>\n Kada su vidjeli izraze lica tijekom udisanja, sudionici su puno br\u017ee prepoznali prepla\u0161ene izraze nego kad su ih vidjeli tijekom izdisanja. Ovo nije bilo to\u010dno za lica koja izra\u017eavaju iznena\u0111enje. Ovi u\u010dinci su nestali kada su sudionici izvr\u0161avali isti zadatak i disali na usta. To zna\u010di da su u\u010dinci na prikaze straha specifi\u010dni samo za disanje kroz nos.<\/p>\n U eksperimentu koji se odnosi na procjenu funkcije pam\u0107enja – koja je vezana uz hipokampus – istim sudionicima pokazane su slike objekata na ekranu ra\u010dunala te im je re\u010deno da ih zapamte. Kasnije, pitalo ih se da se prisjete tih objekata. Znanstvenici su otkrili da je prisje\u0107anje bolje ako su slike vi\u0111ene tijekom udisanja.<\/p>\n Rezultati upu\u0107uju na to da brzo disanje mo\u017ee pru\u017eiti prednost kada je netko u opasnoj situaciji, rekao je Zelano.<\/p>\n “Ako ste u stanju panike, va\u0161 ritam disanja postaje br\u017ei”, rekao je Zelano. “Kao rezultat potro\u0161it \u0107ete proporcionalno vi\u0161e vremena na udisanje nego kad ste smireni. Dakle, priro\u0111eni odgovor na\u0161eg tijela na strah – ubrzano disanje – mogao bi imati pozitivan utjecaj na mo\u017edane funkcije i rezultirati br\u017eom reakcijom na opasne podra\u017eaje iz okoline.”<\/p>\n Drugi potencijali uvid ovog istra\u017eivanja odnosi se na osnovne mehanizme meditacije i fokusiranog disanja. “Kada udi\u0161ete, na neki na\u010din sinkronizirate oscilacije mozga preko limbi\u010dke mre\u017ee”, rekao je Zelano.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Disanje ne slu\u017ei samo da bismo priskrbili kisik – od sada se povezuje i s mo\u017edanim funkcijama i pona\u0161anjem. Znanstvenici iz bolnice Northwestern Medicine otkrili su po prvi put da ritam disanja stvara elektri\u010dnu aktivnost u ljudskom mozgu koja pobolj\u0161ava emocionalna rasu\u0111ivanja i prisje\u0107anje. Ovi efekti na pona\u0161anje uvelike ovise o tome udi\u0161e li se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[18052,16787,16959],"class_list":["post-21041441","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","tag-disanje","tag-pamcenje","tag-strah"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041441"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041441\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}