Kako ptice navigiraju na velike udaljenosti? Ovo kompleksno pitanje tema je brojnih rasprava i kontroverzija me\u0111u znanstvenicima ve\u0107 desetlje\u0107ima, a u mogu\u0107e faktore ubrajano je Zemljino magnetsko polje i pti\u010dji osjet njuha.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu, Barceloni i Pisi pokazali su u novom eksperimentu da je osjet njuha gotovo sigurno klju\u010dni faktor u navigaciji na velikim prekooceanskim udaljenostima, \u010dime eliminiraju postoje\u0107e sumnje u ovu hipotezu.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Scientific Reports<\/em>.<\/p>\n\n\n\n “Prekooceanska navigacija vjerojatno je ekstremni izazov za ptice, obzirom na velike udaljenosti, promjenjiv okoli\u0161 i nedostatak stabilnih orijentira”, rekao je voditelj studije Oliver Padget, doktorandski kandidat na Odsjeku za zoologiju na Oxfordu. “Prethodni eksperimenti usredoto\u010dili su se na fizi\u010dku premje\u0161tenost ptica kombiniranu s nekim oblikom senzorne manipulacije, poput magnetske ili olfaktorne deprivacije. Dokazi iz tih eksperimenata sugerirali su da odstranjivanje pti\u010djeg osjeta njuha ote\u017eava povratak ku\u0107i, dok je odstranjivanje magnetskog osjeta polu\u010dilo neuvjerljive rezultate.”<\/p>\n\n\n\n “No, kriti\u010dari su uvijek propitivali bi li se ptice pona\u0161ale isto da nisu bile umjetno premje\u0161tene, kao \u0161to tvrde da senzorna deprivacija ili deprivacija osjeta ne naru\u0161ava nu\u017eno navigacijske sposobnost ptice nego mo\u017eda neki drugi aspekt, poput motivacije za povratak ku\u0107i ili sposobnost traganja za hranom.”<\/p>\n\n\n\n “Ova na\u0161a studija eliminira te prigovore, \u0161to zna\u010di da \u0107e u budu\u0107nosti biti vrlo te\u0161ko zagovarati da osjet mirisa nije uklju\u010den u prekooceansku navigaciju na velike udaljenosti kod ptica.”<\/p>\n\n\n\n U ovom eksperimentu znanstvenici su promatrali pokrete i pona\u0161anje 32 slobodne ptice velikih zovoja na \u0161panjolskoj obali. Ptice su podijeljene u tri skupine: jednoj skupini je privremeno odstranjen osjet njuha ubrizgavanjem cinkovog sulfata kroz nosne otvore, drugoj skupini prika\u010deni su mali magneti, a tre\u0107a skupina je kontrolna, dakle nepromijenjenih uvjeta. Minijaturni GPS ure\u0111aji prika\u010deni su na ptice dok su se gnijezdile na obali. No umjesto da su premje\u0161tene, odnosno preseljene, pra\u0107ene su dok su obavljale svoj uobi\u010dajeni let u potrazi za hranom.<\/p>\n\n\n\n Sve ptice i\u0161le su na let u potrazi za hranom kao i ina\u010de, i vratile se kako bi se izmijenile u periodu inkubacije sa svojim partnerima. Dakle, odstranjivanje osjeta njuha kod ptica nije zna\u010dajno utjecalo na njihovu motivaciju za povratak ili na sposobnost uspje\u0161ne potrage za hranom.<\/p>\n\n\n\n No, iako su ptice s privremeno odstranjenim osjetom njuha uspje\u0161no preletjele do katalonske obale i drugih udaljenih podru\u010dja, pokazale su zna\u010dajno druga\u010dije orijentacijsko pona\u0161anje od kontrolne skupine tijekom prekomorske faze povratnog putovanja. Umjesto dobre orijentiranosti prema ku\u0107i u fazi kad nije bilo kopna na vidiku, uputile su se na iznena\u0111uu\u0107e ravan ali lo\u0161e orijentiran let preko oceana, kao da slijede kompas koji pokazuje smjer povratka, ali nije uskla\u0111en s njihovom trenutnom pozicijom.<\/p>\n\n\n\n Njihova orijentacija pobolj\u0161ala se pri pribli\u017eavanju kopnu, \u0161to sugerira da ptice koriste svoje olfaktorne karte kada je kopno izvan vidokruga pa su nakon toga sposobne prona\u0107i put koriste\u0107i se poznatim zna\u010dajkama okoline.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako ptice navigiraju na velike udaljenosti? Ovo kompleksno pitanje tema je brojnih rasprava i kontroverzija me\u0111u znanstvenicima ve\u0107 desetlje\u0107ima, a u mogu\u0107e faktore ubrajano je Zemljino magnetsko polje i pti\u010dji osjet njuha. Znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu, Barceloni i Pisi pokazali su u novom eksperimentu da je osjet njuha gotovo sigurno klju\u010dni faktor u navigaciji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066563,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[22511,17197,16625],"class_list":["post-21041462","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-let","tag-navigacija","tag-ptice"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041462"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041462\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066564,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041462\/revisions\/21066564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066563"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}