Za tijelo ve\u0107 znamo, no \u0161to plesanje \u010dini mozgu?<\/p>\n
Sve oni koji vole zavladati plesnim podijem mogli bi se iznenaditi da si \u010dine jako dobru uslugu. Ples je mnogo vi\u0161e od\u00a0zabavne aktivnosti i trebalo bi ju upra\u017enjavati bez obzira na godine. Studija je pokazala da starije osobe mogu preokrenuti znakove starenja u mozgu tjelovje\u017ebom, s plesom kao naju\u010dinkovitijim alatom iz tog spektra.<\/p>\n
Svi znamo da su sagorijevanje kalorija te ja\u010danje kostiju i zglobova neke od blagodati plesanja, ali to nije sve. Rezultati studije su objavljeni u \u010dasopisu Frontiers in Human Neuroscience<\/em>, a sve su vodili stru\u010dnjaci za neurodegenerativne bolesti u njema\u010dkom Magdeburgu.<\/p>\n Veli\u010dina studije bila je skromna, ali studije mozga obi\u010dno i jesu takve, jer su MR skeniranja skupa. Ukupno je bilo 26 sudionika, a od toga je 14 njih bilo u skupini “plesa” s prosje\u010dnom dobi od 67 godina. Fitness grupa sastojala se od 12 osoba, s prosje\u010dnom staro\u0161\u0107u od 69 godina. Vi\u0161e od 18 mjeseci plesna skupina je dobivala tjedni te\u010daj u\u010denja plesnih rutina. Fitness grupa je u tom istom vremenskom periodu prolazila kroz trening izdr\u017eljivosti i fleksibilnosti.<\/p>\n Obje skupine pokazale su pove\u0107anu reakciju u predjelu hipokampusu, \u0161to je va\u017eno jer se to podru\u010dje mozga odnosi na bolesti poput Alzheimerove bolesti, a tako\u0111er ima ulogu u pam\u0107enju i ravnote\u017ei. Najbitnije, samo je plesna skupina pokazala zna\u010dajan porast u pobolj\u0161anju ravnote\u017ee, \u0161to mo\u017ee biti rezultat njihovog konstantnog u\u010denja nove rutine svakog tjedna.<\/p>\n “Poku\u0161ali smo pru\u017eiti na\u0161im sudionicima u plesnoj skupini neprekidne plesne rutine razli\u010ditih \u017eanrova plesa”, rekla je u priop\u0107enju dr. Kathrin Rehfeld koja je vodila studiju. “Koraci, pokreti ruku, formacije, brzine i ritmovi mijenjali su se svaki drugi tjedan kako bi ih odr\u017eali u stalnom procesu u\u010denja. Najzahtjevniji aspekt za njih bio je podsjetiti se na rutine pod pritiskom vremena i bez ikakve pomo\u0107i instruktora. ”<\/p>\n Tim sada \u017eeli iskoristiti ovo istra\u017eivanje zbog ispitivanja novih fitness programa kako bi se sprije\u010dio pad aktivnosti mozga povezanog s dobi. Zovu ga “Jymmin” (eng. jamming<\/em> + gymnastics).<\/em> U pitanju je senzorski sustav koji generira zvukove temeljene na fizi\u010dkoj aktivnosti.<\/p>\n U svom radu isti\u010du da je potrebno u budu\u0107nosti provesti ve\u0107e studije kako bi se dodatno istra\u017eio u\u010dinak na mozak do kojeg su ovdje do\u0161li. Rani znakovi ipak sugeriraju da plesni ulazak u starost mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika od bolesti poput Alzheimerove. “Vjerujem da bi svi \u017eeljeli \u017eivjeti neovisan i zdrav \u017eivot \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e”, rekla je dr. Rehfeld. “Mislim da je ples sna\u017ean alat za postavljanje novih izazova za tijelo i um, posebno u starijoj dobi.”<\/p>\n Da ova mala studija nije izolirani slu\u010daj potvr\u0111uje i jedna ranija i opse\u017enija koja se provodila \u010dak 21 godinu. Objavljena je bila u New England Journal of Medicine<\/em> i utvrdila je da od svih tjelesnih aktivnosti jedino ples poma\u017ee stvaranju novih \u017eiv\u010danih puteva i smanjuje rizik od demencije za 76 posto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za tijelo ve\u0107 znamo, no \u0161to plesanje \u010dini mozgu? Sve oni koji vole zavladati plesnim podijem mogli bi se iznenaditi da si \u010dine jako dobru uslugu. Ples je mnogo vi\u0161e od\u00a0zabavne aktivnosti i trebalo bi ju upra\u017enjavati bez obzira na godine. Studija je pokazala da starije osobe mogu preokrenuti znakove starenja u mozgu tjelovje\u017ebom, s […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17944,17151],"class_list":["post-21041468","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","tag-ples","tag-starost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041468"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041468\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}