Mozak je konstantno zaposlen brojenjem: on mjeri ritam govora, minute do sljede\u0107eg obroka, onu pauzu izme\u0111u dvije tekstualne poruke. Bez svega toga, pogre\u0161no bismo tuma\u010dili motive prijatelja, ili bismo propustili pauzu za ru\u010dak. Kako mozak ra\u010duna vrijeme?<\/p>\n
Neuroznanstvenici ne razumiju u potpunosti taj precizan neuralni ples – bar ne jo\u0161. No, poznato je da nije mogu\u0107e uprijeti prstom na samo jedno podru\u010dje mozga koje bi bilo odgovorno za obavljanje ovog kompleksnog i razgranatog zadatka.<\/p>\n
Razli\u010diti dijelovi na\u0161e sive tvari odgovaraju na razli\u010dite vremenske zadatke, a snimanje mozga omogu\u0107ilo je znanstvenicima da ra\u0161\u010dlane koja podru\u010dja rade \u0161to. Od bubnjanja uz odre\u0111enu glazbenu frazu ili procjene koliko je trajao sastanak, ova specijalizirana podru\u010dja djeluju zdru\u017eenim snagama kako bi oblikovali na\u0161u percepciju vremena.<\/p>\n
1. \u0160toperica<\/strong><\/p>\n Kada mozak uhvati signal iz okoline poput, recimo, mirisa \u0107evapa, dodatno motori\u010dko polje funkcionira kao broja\u010d: njegova aktivnost pove\u0107ava se s vremenom trajanja podra\u017eaja. Dok god postoji vanjski signl, neuroni unutar dodatnog motori\u010dkog polja “ispaljuju” te prikupljaju informacije koje obra\u0111uju druga podru\u010dja mozga.<\/p>\n 2. Centar za pam\u0107enje<\/strong><\/p>\n Nemogu\u0107e je procijeniti vrijeme bez kratkotrajnog pam\u0107enja, koje prebiva u desnom inferiornom frontalnom kortekstu, odmah iza \u010dela. Primjerice, da bi izra\u010dunalo trajanje pla\u010da djeteta, ovo podru\u010dje prati kada je zvuk po\u010deo i zavr\u0161io. Bez pam\u0107enja, informacija o po\u010detku pla\u010da nestala bi iz mozga nakon samo nekoliko sekundi.<\/p>\n 3. Razvrsta\u010d sljedova<\/strong><\/p>\n Da bi bili produktivni, ljudi moraju biti u stanju prepoznati redoslijed serije. Slogovi rije\u010di, plesni koraci, proces jutarnjeg obla\u010denja – sve su to odre\u0111eni setovi sljedova. U MRI studijama uo\u010deno je da se hipokampus “upali”, \u0161to je signal aktivnosti, kada razvrstavamo ove sljedove.<\/p>\n 4. \u010cuvar takta<\/strong><\/p>\n Mali mozak koordinira pokrete mi\u0161i\u0107a pa je povezan s raznim tipovima vremenskih zadataka – osobito se to ti\u010de odr\u017eavanja takta. Kod ispitanika se ovo podru\u010dje “upalilo” kao disko kugla tijekom vremenskih zadataka predvi\u0111anja, poput udaranja ritma. Mali mozak poma\u017ee nam odlu\u010diti koliko trebamo \u010dekati izme\u0111u udaraca.<\/p>\n 5. Broja\u010d nagrada<\/strong><\/p>\n Ako volite slatko, sigurno ne\u0107ete oti\u0107i s ro\u0111endana prije negoli se pojavi torta. Za to su zaslu\u017eni bazalni gangliji, \u010dudnovato oblikovana nakupina neuralnih klastera ili jezgri. Oni vode proces koji se naziva odgo\u0111enom olak\u0161icom (eng. delayed discounting<\/em>) i koji nam govori koliko bismo trebali \u010dekati – ili ne – ovisno o isplati.<\/p>\n Milijarde otkucavaju\u0107ih satova<\/strong><\/p>\n Neuroznanstvenici i dalje nisu sigurni kako skupina stanica uspijeva pratiti vrijeme. Posljednja ideja, koja se naziva teorija populacijskog sata (eng.\u00a0population clock theory<\/em>), predla\u017ee da neuroni u cijelom mozgu, a ne odre\u0111eni dio sive tvari, konstantno otkucavaju. Podra\u017eaj – poput zapo\u010dinjanja \u0161etnje do posla – aktivira neurone koji zatim “ispaljuju” i stvaraju uzorak upaljenih stanica koji ukazuje na to koliko je vremena pro\u0161lo. Svaki “strujni krug” djeluje kao jedinstveni sat; put mo\u017ee biti upisan u jednom dijelu uzorka, automobil na cesti u drugom, \u0161to zna\u010di da u na\u0161oj glavi postoji bezbroj broja\u010da. Znanstvenici smatraju da razli\u010dita podru\u010dja mozga \u010ditaju ove strujne krugove, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to mo\u017eemo prelaziti ulicu, slu\u0161ati glazbu i pisati poruku u isto vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mozak je konstantno zaposlen brojenjem: on mjeri ritam govora, minute do sljede\u0107eg obroka, onu pauzu izme\u0111u dvije tekstualne poruke. Bez svega toga, pogre\u0161no bismo tuma\u010dili motive prijatelja, ili bismo propustili pauzu za ru\u010dak. Kako mozak ra\u010duna vrijeme? Neuroznanstvenici ne razumiju u potpunosti taj precizan neuralni ples – bar ne jo\u0161. No, poznato je da nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,16862],"class_list":["post-21041495","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-vrijeme"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041495","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041495"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041495\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}