Sljede\u0107i put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, poku\u0161ajte ovo: nemojte zijevnuti. \u0160anse da \u0107e vam biti prili\u010dno te\u0161ko suzdr\u017eati se prili\u010dno su velike.<\/p>\n\n\n\n
Razlog zbog kojeg je tako te\u0161ko suzdr\u017eati se od zijevanja – osobito kada to radi netko u blizini pa se silom trudite ne ponoviti njegovu akciju – le\u017ei u podru\u010dju mozga koje je odgovorno za motori\u010dke funkcije, prona\u0161la je studija iz Engleske.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici, poriv za zijevanjem kada vidite da to radi netko drugi, nazivaju zaraznim zijevanjem. Ovo je tip “ehofenomena”. Drugim rije\u010dima, radi se o automatskoj imitaciji druge osobe, pi\u0161e u studiji koja je objavljena u \u010dasopisu Current Biology<\/em>. Drugi tipovi ehofenomena uklju\u010duju eholaliju (imitaciju ne\u010dijih rije\u010di) ili ehopraksu (imitacija ne\u010dijih radnji).<\/p>\n\n\n\n Zarazno zijevanje nije jedinstveno za ljude. I druge \u017eivotinje, uklju\u010duju\u0107i pse i \u010dimpanze, tako\u0111er su podlo\u017ene ovom fenomenu, ka\u017eu znanstvenici. Ali razlog zbog kojeg se zijevanje \u0161iri od osobe do osobe, ili od \u017eivotinje do \u017eivotinje, ostaje nepoznat.<\/p>\n\n\n\n Kako bi prou\u010dili \u0161to se doga\u0111a u mozgu kada nekoga “uhvati” zijevanje, znanstvenici su prou\u010davali 36 odraslih osoba koje su gledale video isje\u010dke zijevanja drugih ljudi. Koriste\u0107 se transkranijalnom magnetskom stimulacijom (TMS), znanstvenici su mjerili mo\u017edanu aktivnost sudionika tijekom eksperimenata.<\/p>\n\n\n\n U jednom eksperimentu su zamolili ljude da se ili poku\u0161aju suzdr\u017eati od zijevanja dok gledaju videosnimke zijevanja, ili da slobodno zijevaju. Zatim su sudionici zamoljeni da naprave suprotno. U drugom eksperimentu, sudionicima su dane iste upute, ali su znanstvenici primijenili elektri\u010dnu struju na skalpovima ljudi. Ove struje bile su namijenjene stimulaciji motori\u010dkog korteksta, za koji se smatra da kontrolira zijevanje. Tijekom eksperimenata, sudionici su zamoljeni da procijene koliko je intenzivan nagon za zijevanjem bodovanjem na skali.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su prona\u0161li da su sudionici bili samo djelomi\u010dno uspje\u0161ni u odolijevanju zijevanju: uo\u010deno je nekoliko “potpunih zijevanja”, a broj “suzdr\u017eanih zijevanja” se pove\u0107ao, pi\u0161e u studiji. Kada su sudionici bili zamoljeni da odole zijevanju, nagon za zijevanjem se pove\u0107ao.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, “nagon za zijevanjem pove\u0107ava se kad se poku\u0161ate suzdr\u017eati, rekla je vi\u0161a autorica studije Georgina Jackson, profesorica kognitivne neuropsiholohije na Sveu\u010dili\u0161tu u Nottinghamu.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su prona\u0161li i da je sklonost “hvatanju” zijevanja povezana s razinama mo\u017edane aktivnosti u motori\u010dkom korteksu – \u0161to je ve\u0107a aktivnost, to je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e osoba zijevnuti. I zaista, kad su znanstvenici primijenili elektri\u010dne struje u tom podru\u010dju mozga, nagon za zijevanjem se pove\u0107ao.<\/p>\n\n\n\n Rezulati mogu imati implikacije za odre\u0111ene neuorolo\u0161ke poreme\u0107aje, poput Tourettovog sindroma, koji ote\u017eavaju oboljelima suzdr\u017eavanje od odre\u0111enih radnji, napisali su znanstvenici u studiji.<\/p>\n\n\n\n “Ako mo\u017eemo razumjeti kako promjene u kortikalnoj podra\u017eljivosti utje\u010du na nastanak neuralnih poreme\u0107aja, potencijalno ih mo\u017eemo i obrnuti”, rekao je Stephen Jackson, jedan od autora studije i profesor kognitivne neuroznanosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Nottinghamu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sljede\u0107i put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, poku\u0161ajte ovo: nemojte zijevnuti. \u0160anse da \u0107e vam biti prili\u010dno te\u0161ko suzdr\u017eati se prili\u010dno su velike. Razlog zbog kojeg je tako te\u0161ko suzdr\u017eati se od zijevanja – osobito kada to radi netko u blizini pa se silom trudite ne ponoviti njegovu akciju – le\u017ei u podru\u010dju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,22645,22644],"class_list":["post-21041526","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-zarazno","tag-zijevanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041526"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041526\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}