Bakterije u na\u0161im crijevima – koje zajedno \u010dine ono \u0161to nazivamo crijevna flora ili mikrobiom crijeva – nevjerojatno su raznolike, s bezbroj vrsta i sojeva. No, one se razlikuju ovisno i o pojedincu, \u0161to zna\u010di da mikrobiom jedne osobe ima malo veze s mikrobiomom druge osobe. Znanstvenici su prona\u0161li da ove razlike mogu imati utjecaj na na\u0161e zdravlje. Osoba s dijabetesom vjerojatnije \u0107e imati odre\u0111eni “paket” mikroba nego osoba bez dijabetesa, primjerice. No, mehanizmi ovih bakterijskih utjecaja i dalje su prili\u010dno tajanstveni.<\/p>\n
U radu nedavno objavljenom u \u010dasopisu Nature,<\/em> znanstvenici su poduzeli korak ka razumijevanju ovih utjecaja. Otkrili su da molekule koje proizvodi odre\u0111ena bakterija mogu djelovati s proteinskim receptorima kod mi\u0161eva – receptori koji su prona\u0111eni i kod ljudi – i definitivno pobolj\u0161ati regulaciju glukoze kod glodavaca. Rezultati poma\u017eu znanstvenicima razumjeti kako nas bakterije odr\u017eavaju zdravima, i koje se promjene doga\u0111aju na bakterijskoj razini kada obolimo. U budu\u0107nosti, ovo znanje moglo bi nam omogu\u0107iti da mikrobi koji se prirodno pojavljuju u na\u0161im crijevima \u00a0poslu\u017ee za lije\u010denje bolesti.<\/p>\n “Znamo da bube proizvode molekule koje im omogu\u0107uju komunikaciju. I znamo da ove molekule imaju receptore u ljudskim stanicama. Bube u nama vjerojatno isto tako proizvode molekule. Te molekule mogle bi imati utjecaj na nas”, rekao je voditelj studije Sean Brady, mikrobiolog na Sveu\u010dili\u0161tu Rockefeller.<\/p>\n Tijekom posljednjih nekoliko godina, Brady i njegov tim sakupili su uzorke stolice kako bi analizirali DNK mikroba koji \u017eive u crijevima. Istra\u017eivanja su otkrila signaliziraju\u0107u molekulu u bakteriji, N-acil amid. Kod ljudi, ove molekule utje\u010du na niz razli\u010ditih signalnih putova. Primjerice, ve\u017eu zajedno skupinu proteina koja se nalazi na vanjskoj povr\u0161ini stanica – GPCR (eng. G protein-coupled receptor<\/em>). Jednom kad se ve\u017eu, ovi proteini nare\u0111uju \u00a0stanici da obavlja odre\u0111ene funkcije, poput otpu\u0161anja neurotransmitera ili drugih proteina. U osnovi, oni poma\u017eu tijelu da se samoregulira.<\/p>\n Znanstvenici su promatrali interakciju N-acil amida s GPR119, proteinom koji poma\u017ee kontrolirati razine \u0161e\u0107era kod mi\u0161eva. Jednoj skupini subjekata dali su soj bakterije s N-acilom, a druga je skupina bila kontrolna. Otkrili su da prva skupina mi\u0161eva ima zna\u010dajno bolji glukozni metabolizam od onih koji nisu primili N-acil amide. Drugim rije\u010dima, mi\u0161evi koji su dobili posebne bube imali su ve\u0107u sposobnost razbijanja i kori\u0161tenja energije iz glukoze, \u0161to im je omogu\u0107ilo da ju po\u0161alju do stanica i tkiva kako bi pogonila njihove tjelesne funkcije.<\/p>\n \u0160to ovo sve zna\u010di za ljude? Ve\u0107 znamo da mikrobi mogu utjecati na na\u0161e zdravlje, ali kako se taj utjecaj provodi i dalje je nejasno. Ako mo\u017eemo uo\u010diti interakcije poput ove koje su prona\u0161li Brady i njegov tim – i pokazati da se pojavljuju i kod ljudi \u00a0– onda mo\u017eemo shvatiti i kako koristiti bakterije u medicini. U teoriji, takva veza izme\u0111u bakterije i signaliziraju\u0107ih molekula mogla bi pomo\u0107i u regulaciji krvnog \u0161e\u0107era, kontroli tjelesne te\u017eine, pa \u010dak i u sprje\u010davanju simptoma autoimunih bolesti.<\/p>\n No, ovaj cilj je jo\u0161 godinama daleko. Sve \u0161to zasad znamo jest da bi ve\u0107a raznolikost mikroba u crijevima mogla biti blagotvorna. Najbolji na\u010din za pove\u0107anje raznolikosti mikrobioma je raznolika prehrana, koja uklju\u010duje puno vo\u0107a i povr\u0107a. I vlakana. Kile vlakana.<\/p>\n