{"id":21041552,"date":"2017-09-03T11:13:01","date_gmt":"2017-09-03T09:13:01","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041552"},"modified":"2020-10-15T14:47:33","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:33","slug":"kako-neki-ljudi-mogu-eholocirati-poput-sismisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-neki-ljudi-mogu-eholocirati-poput-sismisa\/","title":{"rendered":"Kako neki ljudi mogu eholocirati poput \u0161i\u0161mi\u0161a"},"content":{"rendered":"

Neki ljudi koji nemaju vid imaju sposobnost eholokacije, poput \u0161i\u0161mi\u0161a<\/a>\u00a0ili dupina- coktanjem u ustima ili pucketanjem prstima emitiraju zvu\u010dne valove koji im olak\u0161avaju snala\u017eenje u prostoru. Znanstvenici su sada oti\u0161li korak dalje u razumijevanju ovog procesa, a jednog dana bi mogli osmisliti i tehniku koju bi mogli nau\u010diti slijepi ljudi.<\/p>\n

Dok brojni slijepci dobivaju informacije putem okolne jeke, samo nekolicina proizvodi zvukove u svrhu eholokacije. Neki su u tome toliko vje\u0161ti da mogu nacrtati skicu sobe nakon \u0161to su ju obi\u0161li proizvode\u0107i coktanje, ili \u010dak voziti brdski bicikl po nepoznatim rutama.<\/p>\n

Prethodna istra\u017eivanja pokazala su da ljudska eholokacija izaziva aktivnost u onim predjelima mozga koje zdravi pojedinci koriste za vid. Daniel Kish, koji je slijep gotovo od samog ro\u0111enja, misli da se radi o iskustvu koje je nalik slici. “Nije ra\u010dunalno. Radi se o stvarnom i opipljivom iskustvu slike kao prostorne reprezentacije – tu su zidovi, tu su kutovi, tu je prisutnost objekata.”<\/p>\n

U posljednjoj studiji Lore Thaler sa Sveu\u010dili\u0161ta Durham u Engleskoj i njen tim iznijeli su prvu dubinsku analizu coktanja u ustima. Radili su s Kishem i jo\u0161 dvojicom slijepih eholokatora iz Nizozemske i Austrije.<\/p>\n

Klikovi su uzeli oblik visoko fokusiranih zvu\u010dnih valova emitiranih u konusu od 60 stupnjeva, u usporedbi s 120 do 180 stupnjeva za tipi\u010dni govor. Eholokatori su nesvjesno nau\u010dili kako “usmjeriti” svoje klikove prema mjestu koje su osjetili, ka\u017ee Thaler.<\/p>\n

U rasponu od 2 do 4 kiloherca, klikovi su vi\u0161i u tonovima od govora, mo\u017eda zato \u0161to to poma\u017ee da konus zvuka ostane usko fokusiran. Klikovi su tako\u0111er vrlo kratki, traju tek tri milisekunde, \u0161to mo\u017ee pomo\u0107i da se izbjegne preklapanje zvukova s njihovom jekom, rekla je Thaler.<\/p>\n

Koriste\u0107i se ovim rezultatima, tim je proizveo sinteti\u010dke klikove koje \u0107e koristiti u budu\u0107im istra\u017eivanjima. “Mo\u017eemo koristiti ra\u010dunalo pri klikanju na objekt tisu\u0107u puta i zatim prona\u0107i na\u010din da mu odredimo oblik”, rekla je Thaler. “Ne mo\u017eete pitati jednu osobu da klik\u0107e na ne\u0161to tisu\u0107u puta.”<\/p>\n

“Ovo pru\u017ea dobru polazi\u0161nu to\u010dku za razumijevanje \u0161to se doga\u0111a s ovim klikovima”, rekao je Andrew Kolarik sa \u0160kole naprednih studija pri Sveu\u010dili\u0161tu u Londonu. “Postoji rasprava oko toga koji je eholokacijski signal najbolji. Sada moramo otkriti koji je klik najbolji u razli\u010ditim situacijama.”<\/p>\n

Bolje razumijevanje eholokacije mo\u017ee nam pomo\u0107i u podu\u010davanju eholokacije drugim ljudima s gubitkom vida. Ovaj rad mogao bi voditi i do boljih oblika umjetnih sonara koji bi se mogli koristiti u samoupravljaju\u0107im automobilima, rekla je Thaler. “Trenutni sonarni sustavi mogu nam re\u0107i koliko je ne\u0161to udaljeno i koliko je veliko, ali ne mogu znati o kojem je objektu rije\u010d. Ljudski eholokatori ponekad odre\u0111uju bolje.”<\/p>\n

Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu PLoS Computational Biology<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neki ljudi koji nemaju vid imaju sposobnost eholokacije, poput \u0161i\u0161mi\u0161a\u00a0ili dupina- coktanjem u ustima ili pucketanjem prstima emitiraju zvu\u010dne valove koji im olak\u0161avaju snala\u017eenje u prostoru. Znanstvenici su sada oti\u0161li korak dalje u razumijevanju ovog procesa, a jednog dana bi mogli osmisliti i tehniku koju bi mogli nau\u010diti slijepi ljudi. Dok brojni slijepci dobivaju informacije […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[18167],"class_list":["post-21041552","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-sljepoca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041552"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041552\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}