{"id":21041555,"date":"2017-09-03T13:41:51","date_gmt":"2017-09-03T11:41:51","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041555"},"modified":"2017-09-11T12:09:21","modified_gmt":"2017-09-11T10:09:21","slug":"cuda-evolucije-hobotnice-podesavaju-svoje-genske-informacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cuda-evolucije-hobotnice-podesavaju-svoje-genske-informacije\/","title":{"rendered":"\u010cuda evolucije: Hobotnice “pode\u0161avaju” svoje genske informacije"},"content":{"rendered":"

Ba\u0161 kad smo pomislili kako hobotnice ne mogu biti \u010dudnije nego \u0161to jesu<\/a>, novo otkri\u0107e pokazuje da su one i njihove glavono\u017ene sestre evoluirale druga\u010dije od gotovo svakog drugog organizma na planeti, pi\u0161e ScienceAlert<\/em><\/a>.<\/p>\n

Ima preko 300 vrsta hobotnica na planeti, i poznate su po svojim zapanjuju\u0107im i brojnim sposobnostima. Hobotnice su uo\u010dene kako grade skloni\u0161ta od kokosovih ljuski, manipuliraju objektima kao i mi alatima, idu u lov, skrivaju se, bje\u017ee, promatraju i u\u010de, pamte i koriste se svojom tintom kao kamufla\u017eom u bijegu pred predatorima. Mozak hobotnica velik je i kompleksan, organiziran u re\u017enjeve, pi\u0161e PLOS<\/em><\/a>.<\/p>\n

U nevjerojatnom preokretu, znanstvenici su otkrili da hobotnice, kao i neke vrste liganja i sipa, redovno ure\u0111uju sljedove svoje RNK kako bi se prilagodile okolini.<\/p>\n

Ovo je \u010dudno zato \u0161to se prilagodbe kod vi\u0161estani\u010dnih \u017eivotinja obi\u010dno ne odvijaju tako. Kada se organizam promijeni na neki fundamentalan na\u010din, obi\u010dno to po\u010dne s genskom mutacijom – promjenom u DNK.<\/p>\n

Te promjene genskog materijala u akciju provodi RNK – ako su DNK instrukcije recept, onda je RNK \u0161ef kuhinje u svakoj stanici, gdje proizvodi potrebne proteine koji \u0107e odr\u017eati \u010ditav organizam u pokretu.<\/p>\n

Ali RNK ne provodi slijepo te instrukcije – ponekad improvizira sa sastojcima, odnosno mijenja koji \u0107e se proteini proizvoditi u stanici, u rijetkom procesu koji se zove “RNK ure\u0111ivanje”.<\/p>\n

Kada se takvo ure\u0111ivanje dogodi, mo\u017ee promijeniti djelovanje proteina, \u0161to otvara organizmu mogu\u0107nost da “podesi” svoju gensku informaciju bez prave mutacije. No ve\u0107ina organizama se ne bavi ovom metodom, jer je neuredna i uzrokuje probleme puno \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to ih rje\u0161ava.<\/p>\n

“Postoji konsenzus me\u0111u onima koji prou\u010davaju takve stvari da je Majka Priroda dala \u0161ansu RNK ure\u0111ivanju, ocijenila ga prezahtjevnim, i u ve\u0107ini slu\u010dajeva ga napustila”, izjavila je Anna Vlasits za W<\/em>ired<\/em><\/a>.<\/p>\n

No, \u010dini se da nitko o tome nije obavijestio glavono\u0161ce.<\/p>\n

Znanstvenici su 2015. godine otkrili da je obi\u010dna lignja uredila vi\u0161e od 60 posto RNK u svojem \u017eiv\u010danom sustavu. Te promjene dovele su do promjene fiziologije mozga, vjerojatno kako bi se prilagodila raznolikim uvjetima temperature u oceanu.<\/p>\n

Tim se vratio na znanstvenu scenu pro\u0161log mjeseca s jo\u0161 lu\u0111im otkri\u0107em – barem dvije vrste hobotnica i jedna sipa rade isto na regularnoj bazi. Kako bi proveli evolucijske usporedbe, znanstvenici su gledali i njihove daleke ro\u0111ake, rod indijske la\u0111ice iz porodice Nautilidae<\/em> (razred glavono\u017eaca) i pu\u017eeve (razred Gastropoda),<\/em> ali nisu prona\u0161li znakove zna\u010dajnog RNK ure\u0111ivanja.<\/p>\n

“Ovo pokazuje da visoki nivoi RNK ure\u0111ivanja nisu uobi\u010dajeni za meku\u0161ce; to je izum glavono\u017eaca iz podrazreda Coleoidea”,<\/em> rekao je Joshua Rosenthal, jedan od voditelja istra\u017eivanja iz ameri\u010dkog Laboratorija za morsku biologiju.<\/p>\n

Znanstvenici su analizirali stotine tisu\u0107a mjesta na kojima se dogodilo RNK ure\u0111ivanje kod ovih \u017eivotinja iz podrazreda Coleoidea,<\/em> koji obuhva\u0107a hobotnice, lignje i sipe. Prona\u0161li su da je pametno RNK ure\u0111ivanje naj\u010de\u0161\u0107e unutar \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n

“Pitam se ima li to veze s njihovim iznimno razvijenim mozgovima”, rekao je geneti\u010dar\u00a0Kazuko Nishikura s ameri\u010dkog Instituta Wistar, koji nije bio uklju\u010den u studiju, novinaru Edu Yongu za The Atlantic<\/em><\/a>.<\/p>\n

Za\u0161to hobotnice, lignje i sipe imaju alternativni na\u010din izmjene svojih proteina, kad su se za to puno boljima pokazale mutacije DNK? Za\u0161to intervenirati u RNK fazi kuhanja, a ne u DNK receptu?<\/p>\n

U nekom op\u0107em smislu, postojanje vi\u0161e od jednog rje\u0161enja za fiziolo\u0161ki izazov nije nemogu\u0107e, rekla je Rosenthal, i navela kao primjer usporedbe aksone divovske lignje koji pove\u0107avaju brzinu provo\u0111enja \u017eiv\u010danih impulsa i glija stanice koje izoliraju na\u0161e neurone.<\/p>\n

Specifi\u010dnije, RNK ure\u0111ivanje pru\u017ea br\u017ei mehanizam “isprobavanja” malo izmijenjenih oblika i funkcija proteina. Rezultat je \u00a0dosta sporija evolucija genoma ovih vrsta u usporedbi s drugim organizmima. Znanstvenici misle da se tu radi o nu\u017enoj \u017ertvi – ako prona\u0111e\u0161 mehanizam koji ti poma\u017ee da pre\u017eivi\u0161, nastavi ga koristiti.<\/p>\n

“Zaklju\u010dak je da je zbog odr\u017eavanja ove fleksibilnosti – RNK ure\u0111ivanja – \u00a0ovaj podrazred glavono\u017eaca morao odustati od sposobnosti da evoluira u okolnim podru\u010djima – i to dosta”, rekao je Rosenthal.<\/p>\n

Kao sljede\u0107i korak, znanstvenici \u0107e razvijati genetske modele glavono\u017eaca kako bi mogli pratiti kako i kada dolazi do RNK ure\u0111ivanja.<\/p>\n

“Mo\u017ee se raditi o ne\u010dem jednostavnom poput promjene temperature ili ne\u010dem kompliciranom poput iskustva, oblika pam\u0107enja”, rekao je Rosenthal.<\/p>\n

Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu Cell<\/em><\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ba\u0161 kad smo pomislili kako hobotnice ne mogu biti \u010dudnije nego \u0161to jesu, novo otkri\u0107e pokazuje da su one i njihove glavono\u017ene sestre evoluirale druga\u010dije od gotovo svakog drugog organizma na planeti, pi\u0161e ScienceAlert. Ima preko 300 vrsta hobotnica na planeti, i poznate su po svojim zapanjuju\u0107im i brojnim sposobnostima. Hobotnice su uo\u010dene kako grade […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16345],"tags":[16501,18580,17934,16912,19493],"class_list":["post-21041555","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-evolucija","tag-dnk","tag-evolucija","tag-glavonosac","tag-hobotnica","tag-uredivanje-gena"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041555"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041555\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}