{"id":21041606,"date":"2022-09-10T19:10:00","date_gmt":"2022-09-10T17:10:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041606"},"modified":"2022-09-10T19:21:59","modified_gmt":"2022-09-10T17:21:59","slug":"kakvi-se-krajolici-bolje-prilagodavaju-klimatskim-promjenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kakvi-se-krajolici-bolje-prilagodavaju-klimatskim-promjenama\/","title":{"rendered":"Kakvi se krajolici bolje prilago\u0111avaju klimatskim promjenama?"},"content":{"rendered":"\n

Ekosustavi s velikom bioraznolikosti produktivniji su i stabilniji u godi\u0161njim fluktuacijama okoli\u0161nih uvjeta nego oni koji imaju malu bioraznolikost vrsta. Ovo su klju\u010dni rezultati do kojih su do\u0161li znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zurichu prou\u010davanjem oko 450 krajolika koji sadr\u017ee 2.200 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, pi\u0161e Phys.org<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Dramati\u010dan, globalni gubitak biolo\u0161ke raznolikosti jedan je od najve\u0107ih ekolo\u0161kih problema dana\u0161njice. Gubitak raznolikosti vrsta utje\u010de na va\u017ene ekosustave o kojima ljudi ovise. Prethodna istra\u017eivanja uglavnom su se bavila kratkoro\u010dnim u\u010dincima biolo\u0161ke raznolikosti na malim eksperimentalnim parcelama s nekoliko nasumi\u010dno odabranih posa\u0111enih vrsta biljaka. Ove su studije pokazale da parcele s malo bilnih vrsta funkcioniraju lo\u0161ije i proizvode manje biomase nego sustavi bogati vrstama.<\/p>\n\n\n\n

Opse\u017ena studija s oko 2.200 vrsta u 450 krajolika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Znanstvenici koji su sudjelovali u sveu\u010dili\u0161nom prioritenom programu “Globalna promjena i biolo\u0161ka raznolikost” na Sveu\u010dili\u0161tu u Zurichu sada demonstriraju sli\u010dne pozitivne u\u010dinke biolo\u0161ke raznolikosti kod stvarnih ekosustava u kojima se mehanizmi razlikuju od onih u umjetnim eksperimentalnim parcelama. Koriste\u0107i 450 razli\u010ditih kvadrata krajolika kojim su obuhvatili \u010ditavo podru\u010dje \u0160vicarske, istra\u017eili su ulogu raznolikosti vrsta biljaka, ptica i leptira za proizvodnju biomae, koja je procijenjena iz satelitskih podataka.<\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161i rezultati pokazuju da biolo\u0161ka raznolikost igra klju\u010dnu ulogu u funkcioniranju opse\u017enih prirodnih krajolika koji se sastoje od razli\u010ditih tipova ekosustava<\/a>, poput \u0161uma, livada ili urbanih podru\u010dja”, rekao je voditelj studije Pascal Niklaus s Odsjeka za evolucijsku biologiju i za\u0161titu okoli\u0161a. Analize su pokazale da su krajolici s ve\u0107om biolo\u0161kom raznolikosti produktivniji, te je njihova produktivnost pokazala ni\u017eu godi\u0161nju varijabilnost.<\/p>\n\n\n\n

Biolo\u0161ka raznolikost promovira prilagodbu krajolika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Podaci satelita koje su znanstvenici analizirali pokazuju da se godi\u0161nje razdoblje uzgoja produ\u017eivalo tijekom zadnjih 16 godina, \u0161to se mo\u017ee objasniti globalnim zatopljavanjem. Produljenje sezone rasta znatno je ve\u0107e u krajolicima s ve\u0107om biolo\u0161kom raznolikosti. Ovi odnosi su sna\u017eni i ostali su va\u017eni i nakon \u0161to su se u obzir uzeli drugi faktori, poput temperature,  oborina, Sun\u010devog zra\u010denja, topografije ili specifi\u010dnog sastava krajolika. “To ukazuje da se krajolici s visokom biolo\u0161kom raznoliko\u0161\u0107u  mogu bolje i br\u017ee prilagoditi promjenjivim uvjetima okoline”, zaklju\u010duje Niklaus.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ekosustavi s velikom bioraznolikosti produktivniji su i stabilniji u godi\u0161njim fluktuacijama okoli\u0161nih uvjeta nego oni koji imaju malu bioraznolikost vrsta. Ovo su klju\u010dni rezultati do kojih su do\u0161li znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zurichu prou\u010davanjem oko 450 krajolika koji sadr\u017ee 2.200 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, pi\u0161e Phys.org. Dramati\u010dan, globalni gubitak biolo\u0161ke raznolikosti jedan je od najve\u0107ih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066201,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[19487,16998,18174,17157],"class_list":["post-21041606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-bioraznolikost","tag-globalno-zatopljenje","tag-klimatske-promjene","tag-svicarska"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041606"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041606\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066202,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041606\/revisions\/21066202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}