promjena u genu HERC2 dala nam je prve plave o\u010di<\/a>, primjerice – osobina koja je sad \u0161iroko rasprostranjena u nekim dijelovim svijeta.<\/p>\n\u010cak i nedavno na\u0161a tranzicija u gradove odabrala je odre\u0111ene gene koji umanjuju rizik zahva\u0107anja te\u0161kih bolesti poput tuberkuloze i gube.<\/p>\n
Nema razloga za pomisao da ljudi vi\u0161e nisu pod utjecajem prirodne selekcije, \u010dak i ako ta selekcija vi\u0161e ima osje\u0107aj “urbanog” nego “prirodnog”.<\/p>\n
Zapravo, prethodna istra\u017eivanja sugeriraju da se u posljednjih 40 tisu\u0107a godina evolucija Homo sapiensa nije samo nastavila, ve\u0107 i ubrzala.<\/p>\n
Da bis vidjeli kako na\u0161i trenutni geni doprinose sposobnosti vrste, i potencijalno otkrili ne\u0161to o razvoju evolucije u budu\u0107nosti, znanstvenici su bacili \u0161iroku mre\u017eu oko velikog dijela na\u0161e globalne populacije da bi otkrili koje su vrste gena povezane s na\u0161om dugovje\u010dnosti.<\/p>\n
Tim je kombinirao podatke 57.696 pojedinaca iz studije Zdravlje i starenje odraslih, sekcije Istra\u017eivanje genetske epidemiologije s detaljima o 117.648 roditelja sudionika iz britanske Biobanke.<\/p>\n
“Radi se o suptilnom signalu, ali prona\u0161li smo genetske dokaze da se prirodna selekcija odvija i u modernoj ljudskoj populaciji”, rekao je istra\u017eiva\u010d Joseph Pickrell sa Sveu\u010dili\u0161ta Kolumbija.<\/p>\n
Jedan primjer je frekvencija mutacije u genu CHRNA3, koji kodira za podjedinicu nikotinskog acetilkolinskog receptora.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je pokazalo zna\u010dajno smanjenje prevalencije ove varijacije me\u0111u mu\u0161karcima koji ulaze u srednju dob, \u0161to ukazuje da sna\u017enija ovisnost o nikotinu polako nestaje iz na\u0161e globalne populacije.<\/p>\n
Druga varijacija koja bi mogla biti na putu je ona gena ApoE \u03b54, koji kodira za vrstu proteina koja prenosi kolesterol i podr\u017eava oporavak ozljeda u mozgu.<\/p>\n
Izvr\u0161enje ove varijacije proteina pove\u0107ava vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti. Istra\u017eivanje je pokazalo zna\u010dajno smanjenje prisutnosti gena kod \u017eena starijih od 70 godina.<\/p>\n
Iako nijedno otkri\u0107e samo po sebi nije iznena\u0111uju\u0107e, istra\u017eiva\u010di su o\u010dekivali prona\u0107i opasnije varijante svakog od ovih gena.<\/p>\n
\u010cinenica da ih nisu uo\u010dili sugerira da je mogu\u0107e da su ti geni ve\u0107 pro\u010di\u0161\u0107eni iz na\u0161ih populacija jer su pojedinci bez tih gena nadma\u0161ili one koji ih imaju.<\/p>\n
“Mo\u017ee biti da mu\u0161karci koji ne nose ove \u0161tetne mutacije mogu imati vi\u0161e djece, ili da mu\u0161karci i \u017eene koji \u017eive du\u017ee mogu pomo\u0107i u brizi za unuke, \u0161to pove\u0107ava njihove \u0161anse za pre\u017eivljavanje”, rekla je istra\u017eiva\u010dica Molly Przeworski sa Sveu\u010dili\u0161ta Kolumbija.<\/p>\n
Pored tih dviju \u010destih mutacija, istra\u017eiva\u010di su identificirali hrpu drugih osobina koje nose geni povezane s kra\u0107im \u017eivotnim vijekom, uklju\u010duju\u0107i visoke razine LDL (tzv. lo\u0161a vrsta) kolesterola, vi\u0161i indeks tjelesne mase, bolesti srca i, u manjoj mjeri, astmu.<\/p>\n
Geni koji odga\u0111aju pubertet i trudno\u0107u tako\u0111er su, \u010dini se, izabrani zbog svog doprinosa du\u017eem \u017eivotnom vijeku, u skladu s prethodnim ista\u017eivanjima koja su pokazala da je raniji po\u010detak puberteta povezan s vi\u0161im rizikom dijabetesa tipa 2 i angine.<\/p>\n
Iako je primamljivo ekstrapolirati ove nalaze u predvi\u0111anja kako \u0107e na\u0161a vrsta izgledati u dalekoj budu\u0107nosti, va\u017eno je spomenuti i da na\u0161a okolina – uklju\u010duju\u0107i medicinu i tehnologiju – uvijek mo\u017ee ubaciti jednu-dvije divlje karte.<\/p>\n
“Okoli\u0161 se neprestano mijenja”, rekao je voditelj istra\u017eivanja Hakhamanesh Mostafavi sa Sveu\u010dili\u0161ta Kolumbija.<\/p>\n
“Osobina povezana s du\u017eim \u017eivotnim vijekom u jednoj populaciji danas ne mora biti od pomo\u0107i generacijama ispred nas ili \u010dak drugim populacijama dana\u0161njice.”<\/p>\n
Vi\u0161e podataka, kao i obi\u010dno, pomo\u0107i \u0107e bolje odrediti promjene na\u0161ih genoma koje se odvijaju iz generacije u generaciju, kao i na\u010dine na koje bi ovi geni mogli pomagati ili ote\u017eavati sposobnost pre\u017eivljavanja populacije.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o prirodnoj selekciji, ljudi su i dalje daleko od kontroliranja svoje genske sudbine.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu PLOS Biology<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Geni povezani s Alzheimerovom bolesti i te\u0161kim pu\u0161enjem puno su manje prisutni kod ljudi s du\u017eim \u017eivotnim vijekom, \u0161to ukazuje na to da prirodna selekcija jo\u0161 uvijek oblikuje na\u0161u vrstu, usprkos na\u0161oj mje\u0161avini pameti i samosvijesti. U masovnoj genomskoj studiji koja je obuhvatila vi\u0161e od 170 tisu\u0107a ljudi iz cijene Britanije i Sjedinjenih Dr\u017eava, istra\u017eiva\u010di […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[18580,17328,17036,17986],"class_list":["post-21041610","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-genetika","tag-evolucija","tag-gen","tag-geni","tag-genom"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041610"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041610\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}