Pitanje koje dugo opstoji u astrofizici jest jesu li prve crne rupe u svemiru nastale neposredno nakon Velikog praska ili milijunima godina kasnije tijekom smrti najstarijih zvijezda.<\/p>\n
Alexander Kusenko, profesor fizike na UCLA-u i student Eric Cotner razvili su uvjerljivo jednostavnu novu teoriju koja predla\u017ee da su crne rupe mogle nastati vrlo brzo nakon Velikog praska, mnogo prije negoli su zvijezde po\u010dele sjajiti. Astronomi su prethodno predlo\u017eili da bi tzv. primordijalne crne rupe mogle biti odgovorne za svu ili dio tajanstvene tamne tvari i da su mo\u017eda postavile temelj formiranju supermasivnih crnih rupa koje postoje u sredi\u0161tima galaksija. Nova teorja predla\u017ee da su primordijalne crne rupe pomogle stvoriti mnoge te\u017ee elemente koje nalazimo u prirodi.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su po\u010deli s obzirom na to da je ujedna\u010deno polje energije pro\u017eelo svemir odmah nakon Velikog praska. Znanstvenici o\u010dekuju su takva polja postojala u dalekoj pro\u0161losti. Nakon \u0161to se svemir brzo pro\u0161irio, ovo polje energije razdvojilo bi se u manje nakupine. Gravitacija bi uzrokovala privla\u010denje i stapanje ovih nakupina. Istra\u017eiva\u010di s UCLA-e predlo\u017eili su da je mali dio ovih rastu\u0107ih nakupina postao dovoljno gust da se pretvore u crne rupe.<\/p>\n
Njihova hipoteza je prili\u010dno op\u0107a, rekao je Kusenko, i ne oslanja se na ono \u0161to je on nazvao “malo vjerojatnim slu\u010dajnostima” koje podupiru druge teorije primordijalnih crnih rupa.<\/p>\n
Rad sugerira da je mogu\u0107e tra\u017eiti primordijalne crne rupe astronomskim promatranjima. Jedna metoda uklju\u010duje mjerenje vrlo sitnih promjena u svjetlini zvijezde koje proizlaze iz gravitacijskih u\u010dinaka primordijalne crne rupe koja prolazi izme\u0111u Zemlje i te zvijezde. Ranije ove godine ameri\u010dki i japanski astronomi objavili su rad o svom otkri\u0107u jedne zvijezde u obli\u017enjoj galaksiji koja je svijetlila i tamnila ba\u0161 kao da je primordijalna crna rupa prolazila ispred nje.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/10222.jpg\")
Foto: Crna rupa zarobljena u neutronskoj zvijezdi. Alexander Kusenko\/UCLA<\/p><\/div>\n
U odvojenoj studiji Kusenko, Vladimir Takistov, postdoktorand na UCLA-u i George Fuller, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Kaliforniji u San Diegu predlo\u017eili su da primordijalne crne rupe imaju bitnu ulogu u formaciji te\u0161kih elemenata poput zlata, srebra, platine i uranija, \u0161to se mo\u017eda upravo doga\u0111a u na\u0161oj galaksiji i u drugima.<\/p>\n
Porijeklo ovih te\u0161kih elemenata dugo je istra\u017eiva\u010dima bio misterij.<\/p>\n
“Znanstvenici znaju da ovi te\u0161ki elementi postoje, ali nisu sigurni gdje se ovi elementi formiraju”, rekao je Kusenko. “Ovo je bilo vrlo sramotno.”<\/p>\n
Znanstvenici s UCLA-e predla\u017eu da se primordijalna crna rupa povremeno sudaraju s neutronskom zvijezdom – rotiraju\u0107i ostatak zvijezde veli\u010dine grada koji ostaje nakon eksplozije supernove – i tone u njene dubine.<\/p>\n
Kad se to dogodi, ka\u017ee Kusenko, primordijalna crna rupa konzumira neutronsku zvijezdu iznutra, a to je proces koji traje oko 10 tisu\u0107a godina. Kako se neutronska zvijezda smanjuje, jo\u0161 se br\u017ee okre\u0107e, i u kona\u010dnici uzrokuje da se manji fragmenti odvoje i odlete. Ti fragmenti neutronima bogatog materijala mogli bi biti mjesta na kojima se neutroni stapaju u sve te\u017ee elemente, rekao je Kusenko.<\/p>\n
No, vjerojatnost da \u0107e neutronska zvijezda zarobiti crnu rupu prili\u010dno je mala, rekao je Kusenko, \u0161to je u skladu s opa\u017eanjima da su samo neke galaksije oboga\u0107ene te\u0161kim elementima. Teorija da se primordijalne crne rupe sudaraju s neutronskim zvijezdama kako bi stvorile te\u0161ke elemente obja\u0161njava i opa\u017een nedostatak neutronskih zvijezda u sredi\u0161tu na\u0161e galaksije, \u0161to je dugotrajni misterij u astrofizici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fizi\u010dari sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji u Los Angelesu (UCLA) predlo\u017eili su nove teorije o tome kako su nastale prve crne rupe i koju su ulogu mogle imati u proizvodnji te\u0161kih elemenata poput zlata, platine i uranija. Dva rada objavljena su u \u010dasopisu Physical Review Letters. Pitanje koje dugo opstoji u astrofizici jest jesu li prve […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21041634,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[16483,19133],"class_list":["post-21041618","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-crna-rupa","tag-neutronska-zvijezda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041618"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041618\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21041634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}