{"id":21041665,"date":"2017-09-12T17:30:35","date_gmt":"2017-09-12T15:30:35","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041665"},"modified":"2017-11-10T14:12:16","modified_gmt":"2017-11-10T13:12:16","slug":"zapusteni-krajolik-se-potpuno-promijenio-zbog-12-000t-odbacene-narancine-kore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zapusteni-krajolik-se-potpuno-promijenio-zbog-12-000t-odbacene-narancine-kore\/","title":{"rendered":"Zapu\u0161teni krajolik se potpuno promijenio zbog 12.000 tona odba\u010denih naran\u010dinih kora"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici su do\u017eivjeli pravo iznena\u0111enje kada su shvatili da je eksperiment koji je zapo\u010deo 1990-ih, ali od kojeg se jako brzo odustalo, zapravo uspio.<\/p>\n<p>Naime, plan je nastao 1997. kada su se znanstvenici Winnie Hallwachs i Daniel Janzen sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton obratili proizvo\u0111a\u010du naran\u010dinog soka na Kostarici. Oni su osmislili plan kojim su htjeli oporaviti siroma\u0161no tlo u jednom nacionalnom parku. Ako bi se kompanija Del Oro slo\u017eila da donira jedan dio svog zemlji\u0161ta, njoj \u0107e biti dozvoljeno besplatno istovarivanje odba\u010dene naran\u010dine kore na neplodnom zemlji\u0161tu u parku. Kompanija je prihvatila prijedlog i istovarila oko 12.000 tona naran\u010dine kore na dogovorenom mjestu. Taj organski otpad bogat hranjivim tvarima je odmah po\u010deo djelovati na plodnost tla.<\/p>\n<p>Unato\u010d obe\u0107avaju\u0107em po\u010detku, eksperiment nije dugo potrajao. Konkurentska kompanija je tu\u017eila Del Oro da uni\u0161tavaju park. Sud se slo\u017eio i s eksperimentom se moralo prekinuti. Bio je zaboravljen idu\u0107ih 15 godina.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, 2013. ekolog Timothy Treuer s Princetona je odlu\u010dio pregledati tu lokaciju zbog drugog istra\u017eivanja. Problem ju je bilo prona\u0107i jer su znanstvenici tra\u017eili napu\u0161teno i neplodno zemlji\u0161te. Na tom istom mjestu se sada nalazila gusta d\u017eungla.<\/p>\n<div id=\"attachment_21041709\" style=\"width: 710px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21041709\" class=\"wp-image-21041709 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/739-orange-peel-3.jpg\" alt=\"\" width=\"700\" height=\"375\" \/><p id=\"caption-attachment-21041709\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Daniel Janzen i Winnie Hallwachs via <a href=\"https:\/\/www.sciencealert.com\/how-12-000-tonnes-of-dumped-orange-peel-produced-something-nobody-imagined\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ScienceAlert<\/a><\/p><\/div>\n<p>U usporedbi sa susjednim podru\u010djem na kojem nisu bile ba\u010dene naran\u010dine kore, na ovom mjestu se stvorilo bogato tlo i naraslo je vi\u0161e vrsta stabala. Posebno je zanimljivo stablo smokve koje je toliko veliko da bi ga tri osobe mogle obujmiti rukama.<\/p>\n<p>Nitko nije siguran kako su naran\u010dine kore mogle tako u\u010dinkovito regenerirati zemlji\u0161te u razdoblju od 16 godina. Pretpostavljaju da se dogodila neka vrsta sinergije izme\u0111u potiskivanja invazivne trave i regeneriranja osiroma\u0161enog tla.<\/p>\n<p>Znanstvenici se nadaju kako \u0107e ovaj eksperiment mo\u017eda inspirirati i druge projekte o\u010duvanja zemlji\u0161ta, ali ne u smislu da kompanije odla\u017eu svoj otpad gdje to \u017eele.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su do\u017eivjeli pravo iznena\u0111enje kada su shvatili da je eksperiment koji je zapo\u010deo 1990-ih, ali od kojeg se jako brzo odustalo, zapravo uspio. Naime, plan je nastao 1997. kada su se znanstvenici Winnie Hallwachs i Daniel Janzen sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton obratili proizvo\u0111a\u010du naran\u010dinog soka na Kostarici. Oni su osmislili plan kojim su htjeli oporaviti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18560,18411,16570],"class_list":["post-21041665","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-ekologija","tag-naranca","tag-okolis"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041665"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041665\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}