Majmuni, naime, imaju metakogniciju.<\/p>\n
Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Royal Society B<\/em> otkriva da majmuni posjeduju metakogniciju, tj. sposobnost razumjeti znaju li ne\u0161to ili ne znaju. Metakognicija je, ukratko, niz spoznajnih procesa o vlastitim spoznajnim procesima.<\/p>\n Studiju je provelo Sveu\u010dili\u0161te Rochester. Istra\u017eivana je ljudska sposobnost odbijanja da odgovore na pitanje kada su prethodno svjesni da ne znaju to\u010dan odgovor. Ta studija se temeljila na ideji kako je lako ne\u0161to za \u010duti, vidjeti ili percipirati.<\/p>\n Tijekom istra\u017eivanja su majmunima prikazivani simboli na ekranu. Nakon gledanja, majmuni su morali prepoznati neki odre\u0111eni simbol iz niza drugih simbola i morali su se kladiti na to koliko su sigurni da je u pitanju ista slika. Mogli su se kladiti do tri \u017eetona, ali ako bi se kladili s najve\u0107om koli\u010dinom \u017eetona onda bi u slu\u010daju pogre\u0161ke izgubili sve. Ako bi se kladili samo s jednim \u017eetonom, primili bi po \u017eeton bez obzira na to jesu li bili u pravu ili ne. Tako\u0111er, odre\u0111eni broj \u017eetona majmunima osigurava poslasticu.<\/p>\n Utvr\u0111eno je kako su majmuni naj\u010de\u0161\u0107e stavljali visoke oklade onda kada su bili sigurni da je u pitanju isti simbol. To se najvi\u0161e doga\u0111alo onda kada je ponovljeni simbol imao velik kontrast. Ako je kontrast bio smanjen, a simbol malo manje jasan, majmuni su se obi\u010dno odlu\u010divali za ni\u017eu okladu, \u0161to zna\u010di da su bili manje sigurni u svoj odgovor.<\/p>\n “Metakognicija je brz na\u010din dono\u0161enja presude o tome znate li odgovor ili ga ne znate”, izjavio je u priop\u0107enju Stephen Ferrigno, glavni autor studije. “Isto se doga\u0111a i s majmunima. Ako su dobro pogledali sliku uzorka i lak\u0161e je prepoznali, oni \u0107e biti sigurniji u taj svoj odgovor i ulo\u017eit \u0107e vi\u0161e \u017eetona u okladu.”<\/p>\n Smatra se kako \u0107e nam spomenuta studija mo\u0107i pomo\u0107i da razumijemo kako se metakognicija razvija kod djece. To u kona\u010dnici mo\u017ee dovesti do dobrog ili lo\u0161eg u\u010denja, predvi\u0111aju\u0107i koje okolnosti \u0107e omogu\u0107iti ve\u0107inu metakognicije.<\/p>\n “Ljudi imaju niz metakognitivnih iluzija, tj. la\u017enih uvjerenja o tome kako na najbolji na\u010din u\u010de ili pamte”, izjavila je Jessica Cantlon, suautorica studije.”Prou\u010davanje metakognicije kod neljudskih primata bi nam moglo pru\u017eiti upori\u0161te za prou\u010davanje metakognicije kod djece.”<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Majmuni, naime, imaju metakogniciju. Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Royal Society B otkriva da majmuni posjeduju metakogniciju, tj. sposobnost razumjeti znaju li ne\u0161to ili ne znaju. Metakognicija je, ukratko, niz spoznajnih procesa o vlastitim spoznajnim procesima. Studiju je provelo Sveu\u010dili\u0161te Rochester. Istra\u017eivana je ljudska sposobnost odbijanja da odgovore na pitanje kada su prethodno svjesni da ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17186,16779,17366],"class_list":["post-21041683","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-kognicija","tag-majmun","tag-primat"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041683"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041683\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}