Znanstvenici\u00a0su u\u00a0najnovijim istra\u017eivanjima razvili novu tehniku kojom prou\u010davaju koliko dugo se bakterije zadr\u017eavaju u zraku nakon ka\u0161ljanja ili kihanja.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci s Tehnolo\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta Queensland su do\u0161li do iznena\u0111uju\u0107ih rezultata. Naime, oni su prou\u010davali bakteriju\u00a0Pseudomonas aeruginosa<\/em>. Ta vrsta bakterije se obi\u010dno povezuje s infekcijama koje se mogu dobiti u bolnici. Kada se ona izbaci putem ka\u0161ljanja ili kihanja, mo\u017ee se zadr\u017eati u zraku i do 45 minuta.<\/p>\n Jedna od autorica studije dr. Lidia Morawska je rekla: “U na\u0161im prija\u0161njim studijama smo otkrili kako se ove patogene tvari mogu pro\u0161iriti na udaljenost od 4m i nakon 45 min jo\u0161 ostati \u017eive. \u017deljeli smo otkriti kako bakterije koje se prenose kaplji\u010dnim putem mogu prije\u010di toliku udaljenost i utjecati na druge ljude nakon toliko dugo vremena.”<\/p>\n Pseudomonas aeruginosa<\/em> je uobi\u010dajena patogena bakterija otporna na lijekove koja mo\u017ee prouzrokovati mnoge infekcije u bolnici kao \u0161to su upala plu\u0107a ili sepsa. Ona obi\u010dno utje\u010de na one ljude koji koji ve\u0107 imaju neku kroni\u010dnu bolest kao \u0161to je npr. cisti\u010dna fibroza. Iako se ova vrsta bakterije prou\u010davala u mnogim istra\u017eivanjima, stru\u010dnjaci jo\u0161 nisu uspjeli saznati kako se ka\u0161ljanjem ili kihanjem mo\u017ee ra\u0161iriti infekcija.<\/p>\n Tehniku koju su razvili, znanstvenici su nazvali Tandem Aged Respiratory Droplet Investigation<\/em> System<\/em> ili TARDIS. Ona im poma\u017ee u otkrivanju na\u010dina na koji se kapljice \u0161ire i omogu\u0107uje im da saznaju koliko dugo se zadr\u017eavaju u zraku.<\/p>\n Znanstvenici su prikupili kapljice od dva pacijenta koji boluju od cisti\u010dne fibroze. \u010cim se kapljice izbace, one se brzo osu\u0161e, ohlade i izgube na te\u017eini kako bi \u0161to dulje mogle ostati u zraku. Djelomi\u010dno se razgra\u0111uju zbog dodira s kisikom, ali velikim kapljicama je potrebno du\u017ee vrijeme da ispare. Ve\u0107ina ovih kapljica dovoljno brzo ispari pa bakterije ne mogu u njima pre\u017eivjeti. Ve\u0107ina bakterija napola \u017eivi 10 sekunda, a manje koli\u010dine napola \u017eive preko 10 minuta. To ukazuje na \u010dinjenicu da su neke bakterije otporne na brzo biolo\u0161ko propadanje i ostaju u zraku dovoljno dugo da prouzrokuju infekcije.<\/p>\n Ovo istra\u017eivanje bi moglo utjecati na bolju kontrolu u bolnicama te nas jo\u0161 jednom podsjetiti kako je va\u017eno pokriti rukom usta dok ki\u0161emo ili ka\u0161ljemo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici\u00a0su u\u00a0najnovijim istra\u017eivanjima razvili novu tehniku kojom prou\u010davaju koliko dugo se bakterije zadr\u017eavaju u zraku nakon ka\u0161ljanja ili kihanja. Stru\u010dnjaci s Tehnolo\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta Queensland su do\u0161li do iznena\u0111uju\u0107ih rezultata. Naime, oni su prou\u010davali bakteriju\u00a0Pseudomonas aeruginosa. Ta vrsta bakterije se obi\u010dno povezuje s infekcijama koje se mogu dobiti u bolnici. Kada se ona izbaci putem ka\u0161ljanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[17745,17885,18483],"class_list":["post-21041706","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-bakterije","tag-kihanje","tag-zaraze"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041706"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041706\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}