Hidrogenska bomba i atomska bomba oblici su nuklearnog ou\u017eja, ali ova dva ure\u0111aja me\u0111usobno se veoma razlikuju. Ukratko, atomska bomba je fisijski ure\u0111aj, dok hidrogenska bomba koristi fisiju kako bi pokrenula fuzijsku reakciju. Drugim rije\u010dima, atomska bomba mo\u017ee se koristiti kao okida\u010d za hidrogensku bombu.<\/p>\n
U nastavku donosimo definicije oba tipa nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n
Definicija atomske bombe<\/strong><\/p>\n Atomska bomba ili A-bomba je nuklearno oru\u017eje koje eksplodira zbog osloba\u0111anja ekstremne energije tijekom nuklearne fisije. Iz ovog razloga je ovaj tip bombe poznat i kao fisijska bomba. Rije\u010d “atomska” nije to\u010dna u tehni\u010dkom smislu, jer u fisiji sudjeluje samo jezgra atoma (protoni i neutroni), a ne \u010ditav atom ili njegovi elektroni.<\/p>\n Materijal sposoban za fisiju (fisijski materijal) ima superkriti\u010dnu masu, \u0161to je to\u010dka u kojoj se odvija fisija. Ovo se mo\u017ee posti\u0107i kompresijom pod-kriti\u010dnog materijala kori\u0161tenjem eksploziva ili upucavanjem jednog dijela pod-kriti\u010dne mase u drugi. Fisilni materijal oboga\u0107en je uranom ili plutonijem. Energetski ishod reakcije ima domet od tone TNT eksploziva do 500 kilotona TNT-a. Bomba osloba\u0111a i radioaktivne fisijske fragmente, rezultat razbijanja te\u0161kih jezgara u manje jezgre.<\/p>\n Radioaktivni otpad sa\u010dinjen je ve\u0107inom od fisijskih fragmenata.<\/p>\n Definicija hidrogenske bombe<\/strong><\/p>\n Hidrogenska bomba, vodikova bomba ili H-bomba je nuklearno oru\u017eje koje eksplodira zbog osloba\u0111anja intenzivne energije tijekom nuklearne fuzije. Hidrogenske bombe mogu se nazivati i termonuklarnim oru\u017ejem. Energija je rezultat fuzije vodikovih izotopa – deuterija i tricija.<\/p>\n Hidrogenska bomba oslanja se na energiju oslobo\u0111enu iz fisijske reakcije koja zagrijava i sa\u017eima vodik dok se ne potakne fuzija, \u0161to mo\u017ee dovesti i do dodatnih fisijskih reakcija. U velikom termonuklearnom ure\u0111aju, oko polovine prinosa ure\u0111aja dolazi od fisije osiroma\u0161enog urana. Fuzijska reakcija zapravo ne doprinosi stvaranju nuklearnog otpada, ali zato \u0161to je fisija potaknula reakciju i uzrokovala daljne fisije, H-bomba generira bar onoliko otpada koliko i atomske bombe. Hidrogenske bombe mogu imati puno ve\u0107i prinos od atomskih bomba, jednako megatonama TNT-a. Car bomba, najve\u0107e nuklearno oru\u017eje koje je ikad detonirano, bila je hidrogenska bomba s prinosom 50 megatona.<\/p>\n Atomska bomba vs. hidrogenska bomba<\/strong><\/p>\n Oba tipa nuklearnog oru\u017eja osloba\u0111aju ogromne koli\u010dine energije iz male koli\u010dine tvari, ve\u0107inu svoje energije osloba\u0111aju iz fisije, te proizvode radioaktivni otpad. Hidrogenska bomba ima potencijalo ve\u0107i prinos i kompliciranija je za sastavljanje.<\/p>\n Drugi tipovi nuklearnog oru\u017eja<\/strong><\/p>\n Osim atomskih bombi i hidrogenskih bombi, postoji jo\u0161 nekoliko tipova nuklearnog oru\u017eja:<\/p>\n Neutronska bomba<\/strong>; poput hidrogenske bombe, neutronska bomba je termonuklearno oru\u017eje. Eksplozija neutronske bombe je relativno mala, ali se osloba\u0111a velik broj neutrona.<\/p>\n Ovaj ure\u0111aj tako\u0111er ubija \u017eive organizme, ali proizvodi manje otpada i ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e fizi\u010dke strukture ostati netaknute.<\/p>\n Posoljena bomba<\/strong>; nuklearna bomba okru\u017eena kobaltom, zlatom i drugim materijalom pa detonacija proizvodi veliku koli\u010dinu dugovje\u010dnog radioaktivnog otpada. Ovaj tip oru\u017eja potencijalno bi mogao slu\u017eiti kao “oru\u017eje posljednjeg dana”, jer bi otpad mogao posti\u0107i i globalnu distribuciju.<\/p>\n \u010cista fuzijska bomba<\/strong>; nuklearno oru\u017eje koje proizvodi fuzijsku reakciju bez pomo\u0107i fisijske bombe. Ovaj tip bombe ne bi oslobodio zna\u010dajne koli\u010dine radioaktivnog otpada.<\/p>\n Elekromagnetski puls (EMP)<\/strong>; ova bomba namijenjena je proizvodnji nuklearnog elektromagnetskog pulsa, koji mo\u017ee omesti elektroni\u010dku opremu. Nuklearni ure\u0111aj, kada je detoniran u atmosferi, emitira elektromagnetski puls sferno. Svrha takvog oru\u017eja je o\u0161tetiti elektroniku na \u0161irem podru\u010dju.<\/p>\n Bomba od antitvari<\/strong>; ova bomba osloba\u0111ala bi energiju od reakcije uni\u0161tavanja koja je rezultat me\u0111udjelovanja tvari i antitvari. Takav ure\u0111aj jo\u0161 nije proizveden zbog te\u0161ko\u0107a u sintetiziranju zna\u010dajnih koli\u010dina antitvari.<\/p>\n