{"id":21041828,"date":"2017-09-16T14:16:23","date_gmt":"2017-09-16T12:16:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041828"},"modified":"2020-10-15T16:14:02","modified_gmt":"2020-10-15T14:14:02","slug":"kako-emocije-drugih-utjecu-na-nas-osjet-njuha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-emocije-drugih-utjecu-na-nas-osjet-njuha\/","title":{"rendered":"Kako emocije drugih utje\u010du na na\u0161 osjet njuha"},"content":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje otkriva da emocionalna ekspresija na licima drugih ljudi mo\u017ee utjecati na to do\u017eivljavamo li miris u pozitivnom ili negativnom svjetlu.<\/p>\n<p>Miri\u0161e li ne\u0161to dobro ili lo\u0161e, ne ovisi samo o nosu.<\/p>\n<p>Emocionalne ekspresije na licima drugih mogu utjecati na to koliko pozitivnim ili negativnim do\u017eivljavamo neki miris. Osnova ovog u\u010dinka je aktivnost u podru\u010dju mozga relevantnom za miris, i aktivira se \u010dak i prije nego osjetimo miris. Ovo su otkrili neuropsiholozi sa Sveu\u010dili\u0161ta Ruhr-Bochum. Svoja otkri\u0107a objavili su u \u010dasopisu <em>Scientific Reports<\/em>. &#8220;Kada vidimo da netko napravi izraz lica zbog smrada koji im je u\u0161ao u nos, isti taj miris neugodan je i nama&#8221;, rekao je dr. Patrick Shulze, jedan od autora.<\/p>\n<p><strong>Isti miris uvijek miri\u0161e druk\u010dije<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dki tim okupljen oko dr. Patricka Shulzea, dr. Anne-Kathrin Bestgen i prof. dr. Boris Suchan istra\u017eili su putem funkcionalne magnetske rezonance (fMRI) kako mozak obra\u0111uje kombinaciju emocionalnih informacija i mirisa. Sudionici su gledali slike osoba sa sretnim, neutralnim ili zga\u0111enim izrazom lica. Nakon toga su ocjenjivali jedan od 12 mirisa.<\/p>\n<p>Slike s izrazima lica utjecale su na na\u010din na koji se do\u017eivljavaju mirisi. Sudionici su ocijenili valenciju mirisa kao vi\u0161u kada su prvo vidjeli sretno lice, i ocijenili su valenciju kao ni\u017eu kada su prije ocjenjivanja vidjeli zga\u0111eni izraz lica. To se odnosi na arome poput karamele i limuna, kao i mirisa znoja ili \u010de\u0161njaka. Samo smrad izmeta nije mogao biti vrednovan pozitivnim izrazom lica.<\/p>\n<p><strong>O\u010dekivanja utje\u010du na percepciju<\/strong><\/p>\n<p>Za razli\u010dite percepcije odgovoran je odre\u0111eni dio olfaktornog mozga &#8211; piriformni (primarni olfaktorni) korteks. Ovo podru\u010dje mozga aktivira se prije nego osoba osjeti miris. Piriformni korteks obra\u0111uje \u0161to vidimo i stvara o\u010dekivanje o mirisu ne\u010dega. Ovo o\u010dekivanje utje\u010de na stvarno iskustvo mirisa. Podaci fMRI snimki pokazali su da se stanice piriformnog korteksta aktiviraju prije nego se miris pojavi u zraku.<\/p>\n<p>Znanstvenici su u prethodnim studijama uvijek prezentirali slike i mirise istovremeno. &#8220;Tek sad, kad smo analizirali interakciju olfaktornih i vizualnih informacija u odvojenom vremenu, mo\u017eemo vidjeti da se piriformni kortekst aktivira prije nego namiri\u0161emo ne\u0161to&#8221;, objasnio je Suchan u studiji. Neuropsiholozi planiraju sljede\u0107e istra\u017eivanje o ulozi piriformnog korteksa u percepciji tijela. &#8220;Pretpostavljamo i dru\u0161tvenu komponentu&#8221;, rekao je Suchan.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/neurosciencenews.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><em>Neuroscience News<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje otkriva da emocionalna ekspresija na licima drugih ljudi mo\u017ee utjecati na to do\u017eivljavamo li miris u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Miri\u0161e li ne\u0161to dobro ili lo\u0161e, ne ovisi samo o nosu. Emocionalne ekspresije na licima drugih mogu utjecati na to koliko pozitivnim ili negativnim do\u017eivljavamo neki miris. Osnova ovog u\u010dinka je aktivnost u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338,16366],"tags":[16829],"class_list":["post-21041828","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-psihologija","category-neuroznanost","tag-miris"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041828","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041828"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041828\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041828"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041828"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041828"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}