{"id":21041832,"date":"2017-09-16T17:41:03","date_gmt":"2017-09-16T15:41:03","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041832"},"modified":"2017-09-16T17:43:45","modified_gmt":"2017-09-16T15:43:45","slug":"kada-i-kako-su-plavi-kitovi-evoluirali-u-najvece-zivotinje-koje-su-ikada-postojale","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kada-i-kako-su-plavi-kitovi-evoluirali-u-najvece-zivotinje-koje-su-ikada-postojale\/","title":{"rendered":"Kada i kako su plavi kitovi evoluirali u najve\u0107e \u017eivotinje koje su ikada postojale?"},"content":{"rendered":"

Gigantizam mo\u017eda izgleda kao prastari fenomen, s obzirom da su goleme \u017eivotinje poput Megalodona<\/em> i Tyrannosaurusa rexa<\/em> izumrle prije vi\u0161e milijuna godina. Najve\u0107i kralje\u017enjak koji je ikad \u017eivio, me\u0111utim, pripada sada\u0161njem, a ne pro\u0161lom \u017eivotinjskom svijetu. Rije\u010d je o plavom kitu, koji mo\u017ee narasti i preko 30 metara du\u017eine.<\/p>\n

Plavi kitovi imaju usi – plo\u010dice od sna\u017enog i fleksibilnog keratenskog materijala, umjesto zubi – i koriste ju kako bi filtrirali ogromne koli\u010dine plijena iz morske vode. Najstariji \u010dlanovi loze kitova usana pojavili su se prije 36 milijuna godina, ali novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu\u00a0Proceedings of the Royal Society B\u00a0<\/em>pronalazi da se golemi \u010dlanovi ove loze pojavljuju tek prije 2-3 milijuna godina, \u0161to je tek kap u evolucijskoj kanti.<\/p>\n

\"\"

Usi kita usana. Wikimedia Commons CC-BY 3.0<\/a><\/p><\/div>\n

“Ono \u0161to \u010dini na\u0161u studiju jedinstvenom i va\u017enom jest \u0161to je ona prva koja obja\u0161njava kako, kad i za\u0161to su kitovi usani toliko narasli”, rekao je vi\u0161i autor Nicholas Pysenson, kustos fosila morskih sisavaca u Prirodoslovnom muzeju Smithsonian.<\/p>\n

Muzej je dom najve\u0107ih i najrazli\u010ditijih kolekcija lubanja \u017eivu\u0107ih i izumrlih kitova usana, pa je Pyenson nedavno utvrdio kako je \u0161irina kitove lubanje dobar indikator njegove sveukupne veli\u010dine.<\/p>\n

“Svaki put kad je filtriranje hrane evoluiralo kod kralje\u017enjaka, oni obi\u010dno postaju ve\u0107i”, rekao je Slater. “Kitopsine i goleme psine ve\u0107i su od svih drugih morskih pasa. A ribe koje filtriraju hranu u mezozoiku su bile jedne od najve\u0107ih ko\u0161\u010datih riba koje su ikad \u017eivjele.”<\/p>\n

Suator Jeremy Goldbogen s Morske postaje Hopkins sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford rekao je da veliko tijelo kod vrsta koje filtriraju hranu mo\u017ee omogu\u0107iti u\u010dinkovitiji metabolizam i jeftiniji “tro\u0161ak prijevoza”, \u0161to je u osnovi biolo\u0161ka verzija mjerenja potro\u0161nje litara goriva po kilometru za automobile. Ona karakterizira koliko energije je potrebno za prela\u017eenje odre\u0111ene udaljenosti.<\/p>\n

“Ve\u0107e (morske) \u017eivotinje imaju manji tro\u0161ak prijevoza, i to im olak\u0161ava prekoocanske migracije”, dodao je.<\/p>\n

Znanstvenici teoretiziraju da je po\u010detkom ledenog doba, prilikom prekrivanja sjeverne hemisfere ledenim plo\u010dama, istjecanje iz novih ledenih kapa ispiralo hranjive tvari u priobalne vode u odre\u0111eno doba godine. U takvom scenariju, zalihe hrane se sezonski pove\u0107avaju.<\/p>\n

S time na umu, Pyenson i kolege koristili su se mjerenjima lubanje kako bi procijenili du\u017einu 63 izumrlih vrsta kita, od kojih su neke \u017eivjele i prije vi\u0161e od 30 milijuna godina. Kona\u010dne informacije, zajedno s podacima o 13 vrsta modernih kitova, omogu\u0107ila je timu da zabilje\u017ei veli\u010dine kitova i obrasce rasta tijekom godina.<\/p>\n

Voditelj studije Graham Slater sa Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu rekao je da su postoje\u0107e gigantske vrste kitova “sve evoluirale vrlo brzo nekad u zadnjih 4,5 \u00a0milijuna godina i – ovo je velika stvar – u\u010dinile su to neovisno jedna od druge. Drugim rije\u010dima, veliki kitovi ne dolaze iz jednog velikog pretka, nego sve dolaze iz puno manjeg pretka.”<\/p>\n

Pyenson je objasnio kako je najstariji predak kitova usana vjerojatno bio veli\u010dine dana\u0161njih velikih pliskavica (dobri dupin). Ovi dupini narastu do 2,5 metra, te pokazuju da plavi kitovi danas mogu narasti do veli\u010dine 12 puta ve\u0107e od svog najstarijeg pretka.<\/p>\n

Filtrirano hranjenje\u00a0moglo bi objasniti za\u0161to su kitovi usani tako veliki.<\/p>\n

\"\"

Plavi kit. Wikimedia Commons<\/a><\/p><\/div>\n

Kitovi usani koji filtriraju manji plijen poput krila iz morske vode dobro su opremljeni da bi iskoristili ova gusta jata – izvor hrane. Kako se pove\u0107avala veli\u010dina tijela morskih sisavaca, tako je njihova potraga za hranom postajala u\u010dinkovitija.<\/p>\n

No, o\u010dito, nemaju sve gigantske \u017eivotinje sustav filtriranog hranjenja.<\/p>\n

“\u010cini se da gigantizam ima razli\u010dite uzroke i posljedice u razli\u010ditim lozama”, rekao je Slater. “To da li ste toplokrvni ili hladnokrvni, koju vrstu hrane jedete i gdje \u017eivite, utje\u010de na to koliko \u0107ete brzo postati veliki i koliko \u0107ete dugo pre\u017eivjeti kao loza. U slu\u010daju kitova usana, filtrirano hranjenje postavlja stol, ali hrana im se mora poslu\u017eiti kako bi se zaista okoristili.”<\/p>\n

Plavi kitovi danas su ugro\u017eena vrsta, i sukobljavaju se s prijetnjama poput klimatskih promjena, zaga\u0111enja i drugih problema koji su povezani s ljudima. Ekolo\u0161ka pozornica postavljena je tako da kitovi usani evoluiraju natrag u manje veli\u010dine, ali znanstvenici nisu sigurni jestu li divovski morski sisavci sposobni za takvo \u0161to, i imaju li dovoljno vremena da reduciraju svoju veli\u010dinu kako bi pove\u0107ali \u0161anse za pre\u017eivljavanjem<\/p>\n

Kada se smanji populacijska gusto\u0107a plijena, kitovi usani moraju tra\u017eiti hranu kako bi odr\u017eali razine energije, ali kao rezultat toga njihovo zdravlje mo\u017ee biti naru\u0161eno, rekao je Goldbogen, pozivaju\u0107i se na to da kitovi ponekad tro\u0161e vi\u0161e energije nego \u0161to je imaju od unosa hrane.<\/p>\n

On i njegovi kolege stoga se pitaju imaju li svjetski oceani dovoljan kapacitet da odr\u017ee nekoliko milijardi ljudi i najve\u0107e kitove na planeti. Ako populacija kitova usana nastavi opadati, ove ikone oceana mogle bi se pridru\u017eiti Megalodonu<\/em> i T. rexu<\/em> kao zapam\u0107eni divovi pro\u0161losti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gigantizam mo\u017eda izgleda kao prastari fenomen, s obzirom da su goleme \u017eivotinje poput Megalodona i Tyrannosaurusa rexa izumrle prije vi\u0161e milijuna godina. Najve\u0107i kralje\u017enjak koji je ikad \u017eivio, me\u0111utim, pripada sada\u0161njem, a ne pro\u0161lom \u017eivotinjskom svijetu. Rije\u010d je o plavom kitu, koji mo\u017ee narasti i preko 30 metara du\u017eine. Plavi kitovi imaju usi – plo\u010dice […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17176,19104],"class_list":["post-21041832","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-kit","tag-morske-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041832"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041832\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}