{"id":21041863,"date":"2017-09-17T15:38:45","date_gmt":"2017-09-17T13:38:45","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041863"},"modified":"2017-09-17T15:39:05","modified_gmt":"2017-09-17T13:39:05","slug":"zasto-ne-zivimo-vjecno-otkrivanje-evolucijskog-odgovora-za-proces-starenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-ne-zivimo-vjecno-otkrivanje-evolucijskog-odgovora-za-proces-starenja\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ne \u017eivimo vje\u010dno? Otkrivanje evolucijskog odgovora za proces starenja"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici s Instituta za molekularnu biologiju (IBM) u gradu Mainz u Njema\u010dkoj ostvarili su veliko otkri\u0107e u razumijevanju porijekla procesa starenja. Identificirali su da geni koji pripadaju procesu koji se zove autofagija \u2013 jedan od osnovnih stani\u010dnih procesa pre\u017eivljavanja &#8211; promoviraju zdravlje i fitness kod mladih crva ali kasnije u \u017eivotu pogone i proces starenja. Ovo istra\u017eivanaje objavljeno u \u010dasopisu <em>Genes &amp; Development<\/em> pru\u017ea neke od prvih jasnih dokaza o tome kako je proces starenja proizi\u0161ao kao kapric evolucije. Ova otkri\u0107a mogla bi imati i \u0161ire implikacije za lije\u010denje neurodegenerativnih poreme\u0107aja poput Alzheimera, Parkinsona i Huntingtona, bolesti u kojima je autofagija implicirana. Znanstvenici pokazuju da promicanje dugovje\u010dnosti isklju\u010divanjem autofagije kod starih crva poti\u010de sna\u017eno pobolj\u0161anje u zdravlju neurona i, posljedi\u010dno, u zdravlju cijeloga tijela.<\/p>\n<p>Starenje, to je ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a svima i gotovo svakoj vrsti na ovom planetu, ali pitanje je, bi li trebalo? U nedavnoj publikaciji u \u010dasopisu <em>Genes &amp; Development<\/em> pod nazivom \u201eNeuronal inhibition of the autophagy nucleation complex extends lifespan in post-reproductive <em>C. elegans<\/em>\u201c, laboratorij dr. Holgera Richlyja na IMB-u otkriveni su neki od prvih geneti\u010dkih dokaza koji bi mogli odgovoriti na ovo pitanje.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je objasnio Charles Darwin, prirodna selekcija rezultira pre\u017eivljavanjem najsposobnijih u danom okoli\u0161u kako bi se mno\u017eili i prenosili gene na sljede\u0107u generaciju. \u0160to je plodonosnija osobina u promicanju reproduktivnog uspjeha, to je sna\u017enija selekcija za tu osobinu. U teoriji, ovo bi trebalo omogu\u0107iti pojavu pojedinaca s osobinama koje sprje\u010davaju starenje jer bi se njihovi geni mogli prenositi kontinuirano. Dakle, usprkos o\u010ditoj \u010dinjenici suprotnog, s evolucijskog stajali\u0161ta starenje se nije trebalo dogoditi.<\/p>\n<p>Ova evolucijska kontradikcija predmet je brojnih rasprava i teorija jo\u0161 od 19. stolje\u0107a. Tek 1953. godine je George C. Williams svojom hipotezom antagonisti\u010dke pleiotropije (AP) ponudio racionalno obja\u0161njenje pojave starenja u populaciji tijekom evolucije. Williams je predlo\u017eio da prirodna selekcija oboga\u0107uje gene koji poti\u010du reproduktivni uspjeh ali posljedi\u010dno ignorira njihove negativne u\u010dinke na dugovje\u010dnost. Va\u017eno je da to vrijedi samo kada se ti negativni u\u010dinci pojave nakon po\u010detka reprodukcije. U osnovi, ako mutacija gena rezultira ve\u0107im potomstvom, ali skra\u0107uje \u017eivotni vijek, to je u redu. To je tako zato \u0161to mo\u017ee biti vi\u0161e potomaka koji nose roditeljske gene u kra\u0107em vremenu kao nadoknada. Sukladno, tijekom vremena, aktivno se odabiru ove mutacije koje promi\u010du fitness i starenje, i proces starenja postaje upisani dio na\u0161eg DNK. Ova teorija matemati\u010dki je dokazana i njene su implikacije demonstrirane u stvarnom svijetu, ali stvarni dokaz ovakvog pona\u0161anja gena dosad nije bio prona\u0111en.<\/p>\n<p>Ovaj dokaz je sada prona\u0111en, tvrdi suvoditelj istra\u017eivanja Jonathan Byrne: \u201eEvolucijska teorija starenja tako lijepo sve obja\u0161java, ali je nedostajao stvarni dokaz njenog odvijanja u prirodi. Evolucija postaje slijepa za u\u010dinke mutacija koje poti\u010du starenje dok god se ti u\u010dinci pojavljuju nakon po\u010detka reprodukcije. Stvarno, evolucija je previdjela starenje.\u201c Jonathan nastavlja: \u201eOvi AP geni nisu prona\u0111eni ranije zato \u0161to je nevjerojatno te\u0161ko raditi s ve\u0107 starim \u017eivotinjama, mi smo prvi koji su otkrili kako provesti ovo istra\u017eivanje u \u0161irokom rasponu\u201c. Obja\u0161njava dalje: \u201e Na relativno malom zaslonu prona\u0161li smo iznena\u0111uju\u0107e velik broj gena [30] koji djelujuju antagonisti\u010dki\u201c. Prethodna istra\u017eivanja prona\u0161la su gene koji poti\u010du starenje, iako su istovremeno i neophodni za razvoj, ali ovih 30 gena predstavlja neke od prvih prona\u0111enih gena koji poti\u010du starenje specifi\u010dno i samo kod starih crva. \u201eS obzirom na to da sm testirali samo 0,05% svih gena kod crva, ovo sugerira da bi moglo biti jo\u0161 mnogo gena koje mo\u017eemo prona\u0107i\u201c, rekao je Jonathan.<\/p>\n<p>Dokaz da je starenje potaknuto evolucijom nije jedino iznena\u0111enje koje ova studija nudi, tvrdi Thomas Wilhelm, drugi suvoditelj istra\u017eivanja. \u201eNajvi\u0161e nas je iznenadilo u koje procese su uklju\u010deni ti geni\u201c. Wilhelm i njegovi kolege nisu se zadovoljili time da pru\u017ee dokaz koji je nedostajao kako bi se rije\u0161ila 60-godi\u0161nja zagonetka, nego su i\u0161li dalje opisom \u0161to podskup ovih gena radi kod C. elegansa i kako vode proces starenja. \u201eOvdje rezultati postaju zaista fascinantni\u201c, rekao je dr. Holger Richly, glavni istra\u017eitelj studije. \u201eProna\u0161li smo niz gena uklju\u010den u regulaciju autofagije, \u0161to ubrzava proces starenja.\u201c Ovi rezultati zaista su iznena\u0111uju\u0107i, proces autofagije je klju\u010dan stani\u010dni proces recikliranja, i obi\u010dno je potreban za \u017eivot normalnog vijeka. Autofagija se usporava s godinama i autori ovog rada pokazuju kako se u potpunosti pogor\u0161ava kod starijih crva. Pokazali su kako isklju\u010divanje klju\u010dnih gena u inicijaciji procesa omogu\u0107ava crvima du\u017ei \u017eivot u usporedi s kontrolnom skupinom.<\/p>\n<p>\u201eOvo bi nas moglo natjerati da promislimo svoje ideje o jednom od najosnovnijih procesa koji postoje u stanici\u201c, objasnio je Holger. \u201eAutofagija se gotovo uvijek smatra korisnom, \u010dak i kad jedva djeluje. Umjesto toga, mi pokazujemo da postoje ozbiljne negativne posljedice njenog razbijanja a onda je bolje u potpunosti ju zaobi\u0107i.\u201c \u201eTo je klasi\u010dni AP\u201c, nastavlja, \u201eKod mladih crva, autofagija je ispravna i neophodna za postizanje zrelosti ali nakon reprodukcije, po\u010dinje se kvariti i uzrokuje starenje crva.\u201c<\/p>\n<p>U posljednjem otkri\u0107u Richly i njegov tim uspjeli su pratiti izvor signala koji poti\u010du dugovje\u010dnost i zavr\u0161avaju u odre\u0111enom tkivu \u2013 neuronima. Deaktiviranjem autofagije u neuronima starih crva, ne samo da su produ\u017eili \u017eivot crva, nego se i sveukupno zdravlje crva dramati\u010dno pove\u0107alo. \u201eZamislite da do\u0111ete do sredine \u017eivota i zatim dobijete lijek koji \u0107e vas dr\u017eati jednako zdravima i pokretnima kao netko upola va\u0161e dobi, eto tako je ovim crvima\u201c, rekao je Thomas Wilhelm. \u201eAutofagiju isklju\u010dimo u samo jednom tkivu i cijela \u017eivotinja ima dobiti od toga. Neuroni su puno zdraviji kod tretiranih crva i mislimo da ovo odr\u017eava mi\u0161i\u0107e i ostatak tijela u dobroj formi. Rezulat je produljenje \u017eivota za 50%.\u201c<\/p>\n<p>Autori jo\u0161 uvijek ne znaju to\u010dno koji mehanizmi uzrokuju produljenje zdravlja neurona, ali ovi pronalasci mogli bi imati implikacije za stvaran svijet. \u201ePostoje brojne neurolo\u0161ke bolesti koje su povezane s disfunkcionalnom autofagijom poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti, i mogu\u0107e je da ovi autofagni geni reprezentiraju dobar na\u010din o\u010duvanja neurolo\u0161kog integriteta u ovim slu\u010dajevima\u201c, objasnio je Thomas Wilhelm. Iako su ovi tretmani jo\u0161 daleko, i pod pretpostavkvom mogu li se rekapitulirati kod ljudi, svejedno nude mu\u010dnu nadu da \u0107emo uspjeti zaustaviti bolesti i istovremeno postajati sve mla\u0111i i zdraviji.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/medicalxpress.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><em>Medical Express<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici s Instituta za molekularnu biologiju (IBM) u gradu Mainz u Njema\u010dkoj ostvarili su veliko otkri\u0107e u razumijevanju porijekla procesa starenja. Identificirali su da geni koji pripadaju procesu koji se zove autofagija \u2013 jedan od osnovnih stani\u010dnih procesa pre\u017eivljavanja &#8211; promoviraju zdravlje i fitness kod mladih crva ali kasnije u \u017eivotu pogone i proces starenja. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[17390,18580,17036,17385],"class_list":["post-21041863","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-autofagija","tag-evolucija","tag-geni","tag-neuroni"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041863"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041863\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}