Na\u010din na koji hodate otkriva puno o va\u0161oj osobnosti, a da toga niste ni svjesni. Novo istra\u017eivanje povezuje br\u017ei hod s vi\u0161im razinama ekstroverzije, savjesnosti i otvorenosti te ni\u017eim razinama neuroti\u010dnosti.<\/p>\n
Tim istra\u017eiva\u010da iz Francuske i Amerike htio je saznati kako na\u0161a osobnost utje\u010de na na\u0161 hod kako starimo. Kako su objasnili u studiji, brzina hodanja je oznaka zdravlja u odrasloj dobi. Sporiji hod povezan je sa slabijim mentalnim i fizi\u010dkim zdravljem, o\u0161te\u0107enom kognicijom, i vi\u0161im rizikom smrti. Tako\u0111er tvrde kako su visoka neuroti\u010dnost i ni\u017ee razine ekstroverzije, otvorenosti i savjesnosti povezani s fizi\u010dkim opadanjem koji prijavljuju sami ispitanici.<\/p>\n
Kako bi vidjeli postoji li takva veza, usporedili su brzine hodanja i karakteristike sredovje\u010dnih i starijih odraslih. Osobnost je ispitana upitnikom i svaki sudionik je ocijenjen na testu Velikih pet faktora li\u010dnosti (eng. Big Five<\/em>) \u2013 ekstraverzija, savjesnost, otvorenost, ugodnost, neuroti\u010dnost. Brzina hodanja ustanovljena je na osnovi njihovog uobi\u010dajenog tempa.<\/p>\n Znanstvenici ne samo da su otkrili da osobnost utje\u010de na brzinu hodanja, otkrili su i kako mo\u017ee utjecati na to kako se na\u0161e hodanje mijenja tijekom vremena. Rezultati sugeriraju da oni ljudi koji imaju visoke razine ekstroverzije, savjesnosti i otvorenosti te niske razine neuroticizma hodaju u prosjeku br\u017ee i manje opadaju u brzini tijekom vremena. Ugodnost, me\u0111utim, nije imala nikakvog utjecaja.<\/p>\n Savjesnost i ekstraverzija imali su vi\u0161e pozitivnih utjecaja od otvorenosti. Uzimaju\u0107i u obzir i druge demografske podatke i podatke o li\u010dnosti, ljudi koji imaju visoke razine ekstraverzije hodali su u prosjeku 0,06 metara po sekundi br\u017ee nego njihovi introvertirani prijatelji.<\/p>\n Znanstvenici isti\u010du kako su ekstrovertiraniji, savjesniji pojedinci vjerojatnije fizi\u010dki aktivni pa stoga manje pate od fizi\u010dkih i mentalnih zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a. Ekstraverzija, savjesnost, otvorenost i niske razine neuroti\u010dnosti ve\u0107 su u jednoj studiji povezani s vi\u0161e fizi\u010dke aktivnosti i manje sjedila\u010dkog pona\u0161anja. Vi\u0161i neuroticizam i manja savjesnost, s druge strane, povezani su sa suprotnim pona\u0161anjem.<\/p>\n Radi se o zanimljivoj vezi, ali u ovoj fazi potrebno je jo\u0161 istra\u017eivanja kako bi se objasnilo za\u0161to je to tako. Svodi li se sve na osobnost i na\u0161e pona\u0161anje? Ili postoji i neki biolo\u0161ki ili neurolo\u0161ki aspekt pri\u010de?<\/p>\n U svakom slu\u010daju, ako \u017eelite na brzinu procijeniti ne\u010diju osobnost, prou\u010dite na\u010din na koji hodaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na\u010din na koji hodate otkriva puno o va\u0161oj osobnosti, a da toga niste ni svjesni. Novo istra\u017eivanje povezuje br\u017ei hod s vi\u0161im razinama ekstroverzije, savjesnosti i otvorenosti te ni\u017eim razinama neuroti\u010dnosti. Tim istra\u017eiva\u010da iz Francuske i Amerike htio je saznati kako na\u0161a osobnost utje\u010de na na\u0161 hod kako starimo. Kako su objasnili u studiji, brzina […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[18297,17302],"class_list":["post-21041866","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-psihologija","tag-hodanje","tag-licnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041866"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041866\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}