{"id":21041887,"date":"2022-12-11T19:57:00","date_gmt":"2022-12-11T18:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21041887"},"modified":"2022-12-11T20:21:17","modified_gmt":"2022-12-11T19:21:17","slug":"koji-tip-prekida-najvise-boli-istrazivanje-sugerira-da-je-ovo-najbolniji-razlog-zbog-kojeg-vas-netko-moze-ostaviti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koji-tip-prekida-najvise-boli-istrazivanje-sugerira-da-je-ovo-najbolniji-razlog-zbog-kojeg-vas-netko-moze-ostaviti\/","title":{"rendered":"Koji tip prekida najvi\u0161e boli? Istra\u017eivanje sugerira da je ovo najbolniji razlog zbog kojeg vas netko mo\u017ee ostaviti"},"content":{"rendered":"\n<p>Sjetite se svog prvog prekida koji je zaista bio bolan. Pamtite li da ste mislili kako nikad ne\u0107ete preboljeti? Bol je bila nepodno\u0161ljiva? Niste jeli, i te\u0161ko ste padali u san.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to su neki ljudi iskusili mo\u017eda je bilo te\u017ee podnijeti, osobito ako su ostavljeni zbog druge osobe. Znanost je prou\u010dila koji tip prekida najvi\u0161e boli.<\/p>\n\n\n\n<p>Nova studija sa Sveu\u010dili\u0161ta Cornell, objavljena u \u010dasopisu <em>Personality and Social Psychology<\/em>, otkriva da je prekid najbolniji kada smo ostavljeni zbog nekog drugog, \u0161to se ina\u010de naziva \u201ekomparativno odbacivanje\u201c. Njihovi rezultati nagla\u0161avaju da komparativno odbacivanje donosi puno gori osje\u0107aj od nekomparativnog odbacivanja, zato \u0161to \u201etakva odbacivanja vode do pove\u0107anog osje\u0107aja isklju\u010denja i smanjenog pripadanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Studija je uklju\u010divala 600 ljudi koji su sudjelovali u \u010detiri razli\u010dita tipa eksperimenata. Prvi eksperiment uklju\u010divao je dvije \u017eene koje su potajice radile sa znanstvenicima i mu\u0161karca koji nije.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je zanimljiv dio. Kako bi saznali kako se mu\u0161karac osje\u0107a prilikom odbacivanja, znanstvenici su jednoj \u017eeni dali da rije\u0161i zagonetku i ponudili joj izbor \u2013 ho\u0107e li sura\u0111ivati s drugom \u017eenom, s mu\u0161karcem, ili \u0107e na zagonetki raditi sama. Ona je uvijek odabirala raditi ili samostalno ili s drugom \u017eenom, isklju\u010duju\u0107i mu\u0161karca.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi eksperimenti provedeni su u ve\u0107im skupinama, gdje su ljudi govorili o periodu svog \u017eivot kada su se osje\u0107aji najvi\u0161e odba\u010deni.<\/p>\n\n\n\n<p>Obje studije otkrile su da se ljudi osje\u0107aju odba\u010deno najvi\u0161e kada je netko drugi odabran umjesto njih. Ovo sugerira da prekid zbog postojanja druge osobe boli najvi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga stvar koji su znanstvenici primijetili je da, ako oni koji su odba\u010deni imaju osje\u0107aj da nisu dobili obja\u0161njenje za\u0161to, o\u010dajni\u010dki \u0107e tra\u017eiti obja\u0161njenje, \u010dak i ako to uklju\u010duje mnogo boli. Ako ne mogu prona\u0107i odgovor, onda naj\u010de\u0161\u0107e pretpostavljaju da se radi o drugoj osobi.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su ponudili i par savjeta za situacije kad smo odbijeni ili odba\u010deni jer, svi\u0111alo se to nama ili ne, ve\u0107ina nas se s tim susretne nekad u \u017eivotu&#8230; osim ako ste izvanredni u svemu, naravno.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su objasnili da je dobra ideja da odba\u010deni znaju da ne postoji netko drugi, \u201ejer \u0107e se zbog toga osje\u0107ati bolje\u201c. Ali, \u0161to ako postoji netko drugi? \u0160to biste tada trebali u\u010diniti? Autor istra\u017eivanja ka\u017ee da bi \u201eprimjedbe o drugoj osobi koja je odabrana trebale biti svedene na minimum\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sjetite se svog prvog prekida koji je zaista bio bolan. Pamtite li da ste mislili kako nikad ne\u0107ete preboljeti? Bol je bila nepodno\u0161ljiva? Niste jeli, i te\u0161ko ste padali u san. Ono \u0161to su neki ljudi iskusili mo\u017eda je bilo te\u017ee podnijeti, osobito ako su ostavljeni zbog druge osobe. Znanost je prou\u010dila koji tip prekida [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066559,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17789,21626,16648,18045,23319],"class_list":["post-21041887","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-bol","tag-kako-preboliti","tag-ljubav","tag-ljubomora","tag-prekid"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041887","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041887"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041887\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066560,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041887\/revisions\/21066560"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066559"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041887"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041887"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041887"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}