Prvi dojmovi o nekome se stvaraju vrlo brzo i to nisu neke novosti. Ono \u0161to je zanimljivo jest da se mogu na\u0107i pravi znanstveni podaci o po\u010decima upoznavanja, a to je pogotovo zna\u010dajno danas kada mo\u017eemo stvoriti mi\u0161ljenje ve\u0107 zbog pona\u0161anja na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n
Ljudi ba\u0161 ne\u0107e ludovati za vama ako:<\/p>\n
1. Dijelite previ\u0161e fotografija na Facebooku<\/strong><\/p>\n Ako ste osoba koja dijeli snimke sa svog medenog mjeseca, mature svog ro\u0111aka i psa odjevenog za No\u0107 vje\u0161tica – sve istoga dana, mo\u017eda imate sklonost pretjeranom dijeljenju fotografija.<\/p>\n Studija iz 2013. g. otkrila je kako objavljivanje previ\u0161e fotografija na Facebooku mo\u017ee na\u0161tetiti va\u0161im stvarnim odnosima.<\/p>\n “To je zato \u0161to se ljudi, osim vrlo bliskih prijatelja i ro\u0111aka, ne mogu dobro povezati s onima koji stalno dijele fotografije o sebi”, rekao je autor studije David Houghton iz Birminghamske poslovne \u0161kole.<\/p>\n 2. Imate previ\u0161e ili premalo prijatelja na Facebooku<\/strong><\/p>\n U studiji iz 2008. znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta u Michiganu zatra\u017eili su od studenata da pogledaju fiktivne Facebook profile i odlu\u010de koliko im se svi\u0111aju vlasnici profila. Rezultati su pokazali da su ispitanici najvi\u0161e simpatija pokazali za one koji imaju oko 300 prijatelja. Najmanje su se ljudima svi\u0111ali oni koji su imali oko 100 prijatelja, kao i oni s vi\u0161e od 300 prijatelja.<\/p>\n Autori studije su pojasnili: “Pojedinci s previ\u0161e prijatelja odaju dojam da se previ\u0161e fokusiraju na Facebook”.<\/p>\n 3. Otkrijete ne\u0161to iznimno osobno rano kod upoznavanja<\/strong><\/p>\n Psiholozi ka\u017eu kako otkrivanje ne\u010dega \u0161to je previ\u0161e intimno – recimo, kako va\u0161a sestra ima izvanbra\u010dnu vezu – dok jo\u0161 uvijek upoznajete nekoga – mo\u017ee vas u\u010diniti u njihovim o\u010dima nesigurnima.<\/p>\n Kao \u0161to sugerira studija iz 2013. sa Sveu\u010dili\u0161ta u Illinoisu, jednostavno dijeljenje detalja o va\u0161im hobijima i va\u0161im omiljenim uspomenama iz djetinjstva mo\u017ee u\u010diniti da se doimate toplijom i simpati\u010dnijom osobom.<\/p>\n 4. Zapitkujete osobna pitanja bez otkrivanja i\u010dega o sebi<\/strong><\/p>\n Studija iz 2013. otkrila je da otkrivanje stvari o sebi mora biti uzajamno. Ljudi vas op\u0107enito vole manje ako nikada ne podijelite ne\u0161to intimno o sebi, a zahtijevate to od njih.<\/p>\n Kao \u0161to autori studije pi\u0161u: “Iako srame\u017eljivi ili socijalno anksiozni ljudi mogu postavljati puno pitanja da skrenu pa\u017enju od sebe, istra\u017eivanja pokazuju da to nije dobra strategija za pokretanje odnosa.\u201c<\/p>\n 5. Postavljate za profilnu fotografiju svoje lice u krupnom planu\u00a0<\/strong><\/p>\n Mo\u017eda zvu\u010di \u010dudno i previ\u0161e detaljno za zamaranje, ali studija Tehnolo\u0161kog instituta u Kaliforniji sugerira da su lica fotografirana na samo 45 centimetara udaljenosti – smatrana manje vjerodostojnima, manje atraktivnima i manje kompetentnima od lica fotografiranih na 135 centimetara udaljenosti.<\/p>\n 6. Skrivate svoje emocije<\/strong><\/p>\n Studija iz 2016. Sveu\u010dili\u0161ta u Oregonu pokazala je da su se oni koji potiskuju emocije manje svi\u0111ali ljudima od onih koji su se prirodnije pona\u0161ali.<\/p>\n Znanstvenici su napisali: “Ljudi skrivanje osje\u0107aja mogu tuma\u010diti kao nezainteresiranost i mogu\u0107i izostanak bliskosti i podr\u0161ke.<\/p>\n 7. Forsirate previ\u0161e ugodno pona\u0161anje<\/strong><\/p>\n U studiji iz 2010. godine ameri\u010dki znanstvenici su saznali da previ\u0161e altruizma i lijepog pona\u0161anja djeluje tako da se stvara dojam kako \u0107e ostali pokraj takvih ljudi izgledati lo\u0161ije te da postoji sumnja da postoje neki skriveni motivi.<\/p>\n 8. Skromno hvalisanje<\/strong><\/p>\n U nastojanju da impresioniraju prijatelje i potencijalne poslodavce neki ljudi koriste hvalisanje zamaskirano u samokritiku. Poslovna \u0161kola pri Hardvardu ima studiju koja ka\u017ee da to djeluje odbijaju\u0107e.<\/p>\n Primjer toga bi bilo navo\u0111enje perfekcionizma i radoholi\u010darstva pod najve\u0107e slabosti na intervjuu za posao. Ve\u0107u vjerojatnost za zapo\u0161ljavanje imaju oni koji u tom pitanju nastupe iskreno, jer djeluju znatno simpati\u010dnije.<\/p>\n 9. Previ\u0161e ste nervozni<\/strong><\/p>\n U 2013. godini znanstvenici Centra za kemijska ispitivanja Monell ustanovili su da ljudi znaju razlikovati znoj koji je rezultat vje\u017ebanja, znoj nastao tijekom stresne situacije i znoj nastao tijekom stresne situacije koji je prekriven antiperspirantom.<\/p>\n Rezultati su pokazali da su sudionici procjenjuju\u0107i dojam kompetentnosti i pouzdanosti ocijenili ni\u017eim ocjenama ljude koji su mirisali na znoj izazvan stresom.<\/p>\n 10. Ne smije\u0161ite se<\/strong><\/p>\n Na Sveu\u010dili\u0161tu u Wyomingu provedena je studija gledanja fotografija osobe u jednoj od \u010detiri poza: nasmije\u0161eno lice s otvorenim polo\u017eajem tijela, nasmije\u0161eno lice sa zatvorenim polo\u017eajem tijela, nenasmije\u0161eno lice s otvorenim polo\u017eajem tijela i nenasmije\u0161eno lice sa zatvorenim polo\u017eajem tijela. Rezultati su pokazali kako se ljudima najvi\u0161e svidjelo kad je osoba nasmijana, bez obzira na njezino tijelo.<\/p>\n Sli\u010dno je ustanovljeno na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford i Sveu\u010dili\u0161tu Duisburg-Essen\u00a0gdje je otkriveno da ispitanici pozitivnije reagiraju na profilne slike s ve\u0107im osmijehom.<\/p>\n 11. Pona\u0161ate se kao da vam se netko ne svi\u0111a<\/strong><\/p>\n Jo\u0161 u studiji iz 1959. godine potvrdila se davno ustanovljena uzajamnost da kada mislimo da se nekome svi\u0111amo \u2013 svi\u0111a se i nama taj netko.<\/p>\n Sveu\u010dili\u0161tee Waterloo i Sveu\u010dili\u0161te u Manitobi otkrili su da kad o\u010dekujemo da nas ljudi prihvate djelujemo toplije prema njima i tako si pove\u0107avamo \u0161anse da \u0107emo im se svidjeti.<\/p>\n 12. Imate te\u0161ko izgovorljivo ime<\/strong><\/p>\n Znamo da ovo nije po\u0161teno, ali znanost ka\u017ee sljede\u0107e: tri razli\u010dite studije iz 2012. godine otkrile su da se ljudi sa slo\u017eenijim prezimenima po dojmu ocjenjuju negativnije.<\/p>\n 13. Spominjete imena slavnih prijatelja<\/strong><\/p>\n Mo\u017eda je primamljivo non\u0161alantno spomenuti ime onog poznatog autora koji je diplomirao na va\u0161em fakultetu kako biste impresionirali va\u0161eg sugovornika, ali znanost ka\u017ee da to nije najpametnija taktika.<\/p>\n Sveu\u010dili\u0161tu u Zurichu je 2009. objavilo studiju gdje ljudi skloni tome djeluju manje simpati\u010dno i manje kompetentno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prvi dojmovi o nekome se stvaraju vrlo brzo i to nisu neke novosti. Ono \u0161to je zanimljivo jest da se mogu na\u0107i pravi znanstveni podaci o po\u010decima upoznavanja, a to je pogotovo zna\u010dajno danas kada mo\u017eemo stvoriti mi\u0161ljenje ve\u0107 zbog pona\u0161anja na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ljudi ba\u0161 ne\u0107e ludovati za vama ako: 1. Dijelite previ\u0161e fotografija […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[18662,16594,19244,19011],"class_list":["post-21041911","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-psihologija","tag-drustvo","tag-facebook","tag-ljudi","tag-psiholosko-istrazivanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041911"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041911\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}