Donosimo pet najva\u017enijih otkri\u0107a letjelice Cassini.<\/p>\n\n\n\n
5. Rje\u0161avanje misterija od dvije tone<\/strong><\/p>\n\n\n\n Saturnov mjesec Japet zbunjivao je astronome u 17. stolje\u0107u jer je ponekad izgledalo kao da je nestao. Kona\u010dno su shvatili da je jedna strana tamna poput ugljena, dok je druga bijela poput snijega. Ova \u010dudnovatost bila je inspiracija Arthuru C. Clarkeu za skrivanje velikog vanzemaljskog monolita na Japetovoj tamnoj strani u slavnom romanu 2001: Odiseja kroz svemir<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to se pribli\u017eio Japetu na manje od 1.500 kilometara, Cassini je pomogao otkriti otkud dolazi ova osebujna obojenost. Japet je gravitacijski zaklju\u010dan za Saturn, \u0161to zna\u010di da je jedna strana mjeseca uvijek okrenuta prema planetu. To zna\u010di da je u orbiti druga strana uvijek okrenuta naprijed. Poput kukaca na vjetrobranu, otpad iz Saturnovih prstenova i mjeseca udara u lice mjeseca, i stvara tamnu boju. Posljedi\u010dno, tamnija strana se zagrijava lak\u0161e, pa led neprestano sublimira i pomi\u010de se na bijelu stranu, gdje se dalo\u017ei i doprinosi njenoj svjetlini.<\/p>\n\n\n\n 4. Otkrivanje novih mjeseca<\/strong><\/p>\n\n\n\n Saturn ima vi\u0161e od 50 mjeseca \u2013 satelita, i vjerojatno jo\u0161 nekolicinu njih koji nisu uo\u010deni ili potvr\u0111eni. Cassini je pomogao otkriti neke od njih, uklju\u010duju\u0107i: Anta, mali mjesec Egon, ljupku Dafnis, koja je prikazana na fotografiji dok prolazi kroz Saturnove prstene, jajoliki Methone, Palena i Polideuk. Letjelica nam je ponudila i bliske fotografije drugih Saturnovih mjeseca, poput spu\u017evastog Hiperiona i Atlasa, koji izgleda kao knedla.<\/p>\n\n\n\n 3. Titan je nevjerojatno nalik Zemlji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Titan, Saturnov najve\u0107i mjesec, u osnovi je bio samo kugla magle prije nego je Cassini na njega bacio svoju sondu Huygens 2005. godine. S povr\u0161ine je robotski istra\u017eiva\u010d otkrio svijet koji izgleda zapanjuju\u0107e poznato \u2013 pokriven je jezerima i rijekama. No, umjesto vode, ta jezera i rijeke ispunjeni su teku\u0107i ugljikovodicima.<\/p>\n\n\n\n Linda Spilker, znanstvenica s projekta Cassini, rekla je da je prou\u010davaanje Titana bilo jedno od njoj najdra\u017eih dijelova misije. \u201eUzbu\u0111enje kad smo vidjeli kako je povr\u0161ina Titana zapanjuju\u0107e nalik Zemlji, sa svojim rje\u010dnim kanalima, i jezerima i morem metana, i shvatiti da Titan ima metanski ciklus koji je nalik vodenom ciklusu ovdje na Zemlji \u2013 gdje mo\u017eete imati oblake i ki\u0161u i puniti jezera, i sli\u010dno.\u201c<\/p>\n\n\n\n Titan nije dom \u2013 bar ne za nas \u2013 ali sa svojom gustom atmosferom i aktivnom povr\u0161inom, znanstvenici ga smatraju jednim od najva\u017enijih to\u010daka u potrazi za vanzemaljskim \u017eivotom u na\u0161em Sun\u010devom sustavu. Umjesto da se zasniva na vodi, poput na\u0161eg, bilo koji \u017eivot koji bi mogao izniknuti ovdje bio bi na bazi metana.<\/p>\n\n\n\n 2. Enceladus ima gejzire i ocean<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prije Cassinija, znanstvenici su mislili da je ovaj mali i skromni mjesec zapravo tvrdi komad leda. No nakon \u010dudnih \u010ditanja iz Cassinijevog magnetometra, letjelica je poslana kako bi bolje izvidila stanje, i ono \u0161to je prona\u0161la je nevjerojatno: gejziri vodenih kristala izviru iz Enceladusovog ju\u017enog pola i upu\u0107uju na duboki ocean koji se krije pod ledenom korom. A gdje ima vode, ima i potencijala za \u017eivot kakav poznajemo.<\/p>\n\n\n\n Cassini nije napravljen kako bi tra\u017eio \u017eivot, ali znanstvenici s misije uspjeli su prenamjeniti neke Cassinijeve instrumente kako bi okusio sadr\u017eaj gejzira i kako bi poku\u0161ali razlu\u010diti mo\u017ee li unutarnji ocean podr\u017eavati \u017eivot. Kako sad stvari stoje, odgovor je potvrdan.<\/p>\n\n\n\n Najdublji zaron letjelice kroz vodenu paru otkrio je vodikov plin u vodenim isparinama. Plin najvjerojatni dolazi iz aktivnih hidrotermalnih otvora na dnu oceana na Enceladusu. Na Zemlji postoje mikrobi koji jedu vodik kombiniraju\u0107i ga s ugljikovim dioksidom.<\/p>\n\n\n\n Cassini nam je pokazao da Enceladus ima gotovo sve potrebne sastojke za \u017eivot kakav poznajemo \u2013 vodu, hranu i toplinu.<\/p>\n\n\n\n 1. \u017divot bi mogao postojati prakti\u010dno bilo gdje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Saturn nije jedina \u201enaseljiva zona\u201c Sun\u010devog sustava \u2013 podru\u010dje koje podr\u017eava \u017eivot i nalazi se u blizini zvijezde gdje uvjeti nisu ni prevru\u0107i ni prehladni za postojanje vode na povr\u0161ini planeta. No, Titan i Enceladus smatraju se najboljim to\u010dkama za potragu za vanzemaljskim \u017eivotom u na\u0161em sustavu.<\/p>\n\n\n\n Zajedno s Jupiterovim mjesecom Europa, koji mo\u017eda tako\u0111er skriva unutarnji ocean, Cassinijeva otkri\u0107a nau\u010dila su nas da ne postoji ne\u0161to poput zlatne zone \u2013 \u017eivot bi mogao biti bilo gdje.<\/p>\n\n\n\n \u201eZaista smo svjedo\u010dili promjeni paradigme \u2013 promjeni u na\u0161em mi\u0161ljenju gdje bismo mogli prona\u0107i \u017eivot, u na\u0161em Sun\u010devom sustavu ili bilo kojem drugom sustavu\u201c , rekla je Spilker. \u201eMisliti da unutar na\u0161eg sustava postoje oceanski svjetovi u kojima bi mogao zapo\u010deti \u017eivot potpuno neovisno o \u017eivotu na Zemlji… To je bila velika promjena na\u0161eg razmi\u0161ljanja.\u201c<\/p>\n\n\n\n Nakon 20 godina, tisu\u0107a prekrasnih fotografija i \u010ditavog brda znanosti, letjelica Cassini kona\u010dno je umirovljena. Oti\u0161la je u bljesku slave. To\u010dnije, uru\u0161ila se u Saturnovu atmosferu, gdje se otopila i isparila. Cassini je zapo\u010deo svoj posljednji niz orbita oko Saturna 23. travnja 2017. Nakon \u0161to je 22 puta zaronio u jaz izme\u0111u plinovitog diva i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065921,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[17892,18249,18579,16470,16485,16536,19212],"class_list":["post-21041925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-cassini","tag-enceladus","tag-izvanzemaljski-zivot","tag-nasa","tag-saturn","tag-titan","tag-vanzemaljci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041925"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065922,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041925\/revisions\/21065922"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065921"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/12850-1.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/12850-2.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/12850-3.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/12850-4.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/09\/12850-6.jpg\")
<\/figure><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"