Neke vrste \u017eaba imaju posebnu strategiju za razmo\u017eavanje. Okupe se u ogromnoj skupini od nekoliko stotina ili \u010dak nekoliko tisu\u0107a \u017eaba. U ovom urnebesu, kreketava rulja nailazi na pote\u0161ko\u0107e u razlikovanju izme\u0111u mu\u017ejaka, \u017eenki i teniskih lopti.<\/p>\n\n\n\n
Mnoge \u017eabe koje imaju \u201emasovni\u201c seks mogu po\u017eutjeti tijekom sezone parenja. Rayna Bell, istra\u017eiva\u010dka zoologinja na Institutu Smitshonian, okupila je tim australskih istra\u017eiva\u010da kako bi otkrili dolaze li ove osobine u paru \u2013 i ako da, koje pona\u0161anje dolazi prije.<\/p>\n\n\n\n
Seksi strategija masovne reprodukcije kod \u017eaba predstavlja zanimljiv izazov za ove \u017eivotinje. Bell ih uspore\u0111uje s ljepljivim mije\u0161anjem u mra\u010dnom no\u0107nom klubu \u2013 nitko ne vidi \u0161to se doga\u0111a. \u201ePostane malo kaoti\u010dno\u201c, ka\u017ee Bell. Mo\u017ee li promjena boje pomo\u0107i mu\u017ejacima da se istaknu u ovoj gu\u017evi?<\/p>\n\n\n\n
Bell je 2012. godine zapo\u010dela istra\u017eivanje varijabilnosti genetike afri\u010dkih \u017eaba iz porodice Hyperoliidae<\/em> diljem razli\u010ditih podru\u010dja. Nije prou\u010davala za\u0161to neke vrste ovih \u017eaba imaju mu\u017ejake i \u017eenke razli\u010ditih boja, ali ljudi su ju neprestano ispitivali o ovoj spolnoj razlici tijekom njenih prezentacija. Tada ju je kontaktirala grupa znanstvenika iz Australije i izrazili su interes za to istra\u017eivanje. Tako je po\u010dela virtualna suradnja. \u201eNadam se da \u0107u ih jednog dana i osobno upoznati\u201c, rekla je Bell.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010dki tim nje i\u0161ao u divljinu kako bi prona\u0161ao obojene \u017eabe za potrebe studije. Nisu se mogli osloniti ni na kolekcije prirodne povijesti, obzirom da konzervansi utje\u010du na vodozemce tako da ih sve obojaju u univerzalnu sivkastu boju. Umjesto toga, oslonili su se na prethodna opa\u017eanja, oti\u0161li u knji\u017enice i sakupili stare bilje\u0161ke s teren. \u201eImamo \u010dlanke koji su stari stotinama godina i koje ne mo\u017eete prona\u0107i na internetu\u201c, rekla je Bell. \u201eStudija se pro\u0161irila iznad na\u0161ih pojedina\u010dnih stru\u010dnosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n Prou\u010davanje literatue otkrilo je da \u017eabe koje privremeno promjene boju tijekom sezone parenja vjerojatnije \u0107e se pridru\u017eiti napu\u010denim bakanalijama. Tim je ovu vezu dodatno podr\u017eao izvo\u0111enjem testa porijekla \u017eaba. Uronili su duboko u gensku povijest kako bi otkrili \u0161to se razvilo prvo, strategija grupnog parenja ili promjena boje. Kod ve\u0107ine vrsta, metoda parenja do\u0161la je prije privremene promjene boje. Dakle, \u010dini se vjerojatnim da se promjena boje razvila kako bi ova metoda parenja bila uspje\u0161nija. U ovoj situaciji, mu\u017ejaci vjerojatno ne poku\u0161avaju privu\u0107i \u017eenke jarkim bojama ni\u0161ta vi\u0161e koliko \u017eele upozoriti druge mu\u017ejake na svoj spol, kako bi sa\u010duvali sve od tro\u0161enja vrijedne prilike za preno\u0161enje gena. Naravno, ovo obja\u0161njenje i dalje spada u kategoriju \u201emogu\u0107ih hipoteza\u201c, s obzirom na to da znanstvenici ne znaju kako funkcionira ovaj sustav vida kod vodozemaca. \u201eImamo jo\u0161 mnogo pitanja na koja moramo odgovoriti\u201c, rekla je Bell. \u201eNe znamo mogu li \u017eabe uop\u0107e vidjeti ove razlike.\u201c<\/p>\n\n\n\n \u017dabe ne mogu promijeniti boju unutar nekoliko sekundi kako to \u010dine kameleoni. Njihova mala tijela napune se hormonima koji se \u0161ire ili okupljaju pigmente u njihovoj ko\u017ei. Za promjene kojetraju vi\u0161e od nekoliko mjeseci, one mogu \u010dak i napraviti dodatne pigmente. Znanstvenici ne znaju za\u0161to \u017eabe poprimaju ba\u0161 \u017eutu boju, ali to bi mogla biti najjednostavnija promjena kroz koju mo\u017ee pro\u0107i \u017eablja ko\u017ea, ili najbolja signaliziraju\u0107a boja za druge \u017eabe, ili oboje.<\/p>\n\n\n\n \u010cak i ako je \u017euta ko\u017ea vi\u0161e stra\u0161i druge mu\u017ejake nego li \u0161to djeluje kao afrodizijak za \u017eenke, ovi kreketavi zavodnici imaju druge metode kojima ukazuju na to da su spremni za parenje. \u201ePrirodna varijacija parenja \u017eaba u prirodi je bizarna\u201c, rekao je Adam Leache, biolog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu. Istra\u017eivanje se tradicionalno fokusiralo na \u017eablje pozive \u2013 \u010dak i amaterski herpetolog mogao bi razlikovati ovaj zvuk koji je poput zvuka sudara dvaju oblutaka, od kreketanja. \u017dabe koje \u017eive u glasnijim podru\u010djima, primjerice u blizini vodopada, nekada ma\u0161u ili podi\u017eu jednu od stra\u017enjih nogu. Ovo bogatstvo zanimljivih rituala parenja nudi istra\u017eiva\u010dima mnogo toga za prou\u010davanje. \u201eMislim da nam je fascinantno znati kako te boje funkcioniraju\u201c, rekla je Bell. \u201eTo nam pokazuje da \u017eabe vjerojatno imaju kompliciranije komunikacijske kanale.\u201c<\/p>\n\n\n\n Bell ka\u017ee da se nada kako \u0107e sada prou\u010davati vizualni sustav \u017eaba, kako bi bila sigurna da ovi vodozemci mogu vidjeti ovu seksi \u017eutu nijansu. \u201eU usporedbi s drugim vrstama vodozemaca, ne znamo dovoljno o tome \u0161to \u017eabe mogu vidjeti\u201c, ka\u017ee ona. S ozbirom na to da \u017eive i u vodi i na kopnu tijekom svog \u017eivota, \u017eabe bi nam mogle otkriti i kako se razvio na\u0161 vid. \u201eMislim da je inspirativno misliti o na\u010dinima na koje je priroda razvila sve ove lude strategije\u201c, ka\u017ee Bell.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neke vrste \u017eaba imaju posebnu strategiju za razmo\u017eavanje. Okupe se u ogromnoj skupini od nekoliko stotina ili \u010dak nekoliko tisu\u0107a \u017eaba. U ovom urnebesu, kreketava rulja nailazi na pote\u0161ko\u0107e u razlikovanju izme\u0111u mu\u017ejaka, \u017eenki i teniskih lopti. Mnoge \u017eabe koje imaju \u201emasovni\u201c seks mogu po\u017eutjeti tijekom sezone parenja. Rayna Bell, istra\u017eiva\u010dka zoologinja na Institutu Smitshonian, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18580,18065,17456],"class_list":["post-21041944","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-evolucija","tag-razmnozavanje","tag-zaba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041944"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066658,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041944\/revisions\/21066658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}