Sekreti, izlu\u010devine i probavni produkti \u017eivotinja neki su od najskupljih i najtra\u017eenijih sastojaka parfema<\/p>\n
\u017divotinjske esencije su oduvijek bile cijenjene. Egzoti\u010dni, kompleksni i nevjerojatno skupi, ovi mirisi se jo\u0161 uvijek u zna\u010dajnoj mjeri koriste u parfemima i aromama. Od misteriozne neprobavljene tvari masivnoga kita ulje\u0161ara do o\u010dvrsnulog izmeta malenoga pe\u0107inara.<\/p>\n
U svom punom intenzitetu ovi mirisi su neugodni za ve\u0107inu ljudi, me\u0111utim nakon razrje\u0111ivanja otkrivaju nevjerojatnu ljepotu i delikatnost. Iako se koriste u medicini isto toliko dugo koliko i u proizvodnji parfema, upravo u sastavu mirisa ovih supstanci se ogleda njihova prava magi\u010dnost. Imaju nevjerojatan efekt na druge sastojke u parfemu, kao \u0161to prstohvat soli mo\u017ee zna\u010dajno pobolj\u0161ati cijelo jelo.<\/p>\n
Upotreba nekih od ovih sastojaka u proizvodnji parfema je tako\u0111er i kontroverzna, jer se u nekim slu\u010dajevima mirisni sastojci ne mogu dobiti bez ubijanja \u017eivotinja. U drugim pak slu\u010dajevima ubiranje aromata uklju\u010duje okrutan tretman prema \u017eivotinjama, iako postoji napredak u razvoju odr\u017eivih i humanijih metoda.<\/p>\n
Donosimo vam pet naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih \u017eivotinjskih esencija.<\/p>\n
Ambergris<\/strong><\/p>\n Nije iznena\u0111uju\u0107e da su ove neobi\u010dne, nezemaljske mase koje ljudi pronalaze na pla\u017eama izazvale mnogo pretpostavki o njihovom porijeklu, dok njihov izgled odaje vrlo malo naznaka istini.<\/p>\n Ambergris je patolo\u0161ka izraslina sli\u010dna vosku koja se mo\u017ee prona\u0107i u jednom od stotinu kitova ulje\u0161ara. Uzrok njegovog nastajanja je i dalje nesiguran iako se pretpostavlja da je izazvan iritacijom od strane neprobavljivih elemenata u ishrani kita, kao \u0161to su kljunovi sipe koji se gotovo uvijek nalaze u ambergrisu. Uobi\u010dajeno kitovi izbacuju ambergris kao smrdljivu fekalnu masu, iako ponekad njegovo stvaranje uzrokuje uginu\u0107e \u017eivotinja.<\/p>\n Luksuznost u vezi ambergrisa je dodatno inspirirana naizgled \u010dudesnom transformacijom materijala iz svje\u017eeg stanja – fekalnog, mekog, gustog , crnog izvana i tamno sme\u0111eg iznutra – u bijele, porozne i lagano slatko-mirisne komade. Najfiniji ambergris razvija neusporedivo ljupki i slatki miris koji se \u010dini kao kombinacija parfema, mora i iskonskoga \u017eivotinjskog mirisa.<\/p>\n Upotrijebljen u malim koli\u010dinama, daje uzbudljiv i blistav efekt parfemu. Sladak i suh, sa jakom notom drveta, mahovine i jantara, ima samo blagu \u017eivotinjski aromu.<\/p>\n Mo\u0161us<\/strong><\/p>\n Mo\u0161usni jelen te\u017ei oko 11 kilograma i visok je svega 50 cm. Samo odrasli mu\u017ejak proizvodi mo\u0161us, koji je pohranjen u dlakavoj vre\u0107ici ispred penisa, veli\u010dine loptice za golf. Kako bi se dobio mo\u0161us za upotrebu u parfumeriji, osu\u0161ena \u017elijezda sije\u010de se na male dijelove i ostavlja u alkoholu da sazrije nekoliko mjeseci, ili jo\u0161 bolje, nekoliko godina.<\/p>\n Posjeduje sladak i bogat aromatski intenzitet i dugovje\u010dnost, donose\u0107i eleganciju i sjaj svakoj parfumskoj kompoziciji.<\/p>\n Mo\u0161us je je vrlo popularan zbog svoje mogu\u0107nosti da se koristi samostalno ili kao fiksator. Davno prije nego su ljudi po\u010deli voditi ra\u010duna o odr\u017eavanju \u017eivotinjskih vrsta, zapo\u010dela je potraga za sintetskom verzijom ove tvari zbog velike cijene i rijetkosti prirodnog mo\u0161usa. Me\u0111utim, kompleksni mirisni profil i efekt koji ova supstanca ima na parfem ne mo\u017ee se kopirati u laboratoriju.<\/p>\n Po\u010detkom ovog stolje\u0107a, populacija mo\u0161usnih jelena je zbog izlova pala na opasno nisku razinu, te je vrsta u potpunosti nestala u velikim dijelovima himalajske regije od kuda i poti\u010du. Ve\u0107 1973, stanje populacije jelena je prepoznala i Konvencija o\u00a0me\u0111unarodnoj\u00a0trgovini\u00a0ugro\u017eenim vrstama divlje faune i flore\u00a0(CITES). Tim ugovorom je ograni\u010den lov jelena i ve\u0107ina je zemalja (izuzev\u0161i Japan i Francusku) uvelike ograni\u010dila trgovinu prirodnim mo\u0161usom.<\/p>\n U zadnjih pedeset godina, Kina poku\u0161ava razviti uzgoj ugro\u017eenog Alpskog mo\u0161usnog jelena\u00a0(Moschus sifanicus) na farmama. Studija iz 2011. godine je zaklju\u010dila da je odr\u017eivi uzgoj mo\u0161usnog jelena mogu\u0107 uz pravilno upravljanje i razmno\u017eavanje.<\/p>\n Cibetka<\/strong><\/p>\n \u010cisti cibet je sirova, mlije\u010dno \u017euta pasta koja vremenom postaje tamnija. U punoj snazi mirisa tinktura miri\u0161i fekalno i neugodno, a nakon razrje\u0111enja ima sjajan, bar\u0161unast, cvjetni miris. Ima odli\u010dan utjecaj na parfeme, dodaju\u0107i osje\u0107aj blje\u0161tavila, \u00a0difuzije i topline.<\/p>\n Cibetka je ma\u010dkasta \u017eivotinja s dugim repom i dugom, \u0161iljastom nju\u0161kom. Njezine razne vrste porijeklom su iz Afrike i ve\u0107ine podru\u010dja Azije. Pasta cibetki je sekrecija koju proizvode perinealne \u017elijezde mu\u017ejaka i \u017eenki i slu\u017ei za ozna\u010davanje teritorija.<\/p>\n U dana\u0161nje vrijeme, gotovo sva pasta cibetki uzgojenih na farmama uvozi se u Europu i SAD\u00a0iz Etiopije, tradicionalno isporu\u010dena u rogovima zebu goveda. Svaki osu\u0161eni rog sadr\u017ei oko petsto grama paste, koli\u010dinu koju jedna cibetka mo\u017ee proizvesti u periodu od oko \u010detiri godine. Kemi\u010dari su razvili sinteti\u010dke verzije ove supstance, iako ne mogu potpuno replicirati kompleksnost prirodnog cibeta.<\/p>\n U me\u0111uvremenu, potra\u017enja za humanijim na\u010dinom proizvodnje cibeta se nastavlja.<\/p>\n Jedan tajlandski proizvo\u0111a\u010d prodaje odr\u017eivi, humano proizvedeni cibet. Uzgaja tristotinjak cibetki, koje se hrane dva puta dnevno, bananama, ri\u017eom i mesom. Svaka se cibetka nalazi u vlastitom drvenom kavezu koji se \u010disti svaka tri dana. U sredini kaveza, nalazi se drveni \u0161tap debljine oko 5 cntimetara i du\u017eine oko 90 centimetara na koji cibetke ispu\u0161taju svoju izlu\u010devinu. Svako jutro izlu\u010devine se sakupljaju, a \u0161tapovi zamjenjuju novima.<\/p>\n Kastoreum<\/strong><\/p>\n U parfumerijama, kastoreum se koristi kao ultimativan miris ko\u017ee,\u00a0podsje\u0107aju\u0107i na skupocjen ko\u017eni namje\u0161taj, u klasi\u010dnim parfemima s temom ko\u017ee. Kastoreum dolazi iz analnih vre\u0107ica dabrova koje se nalaze izme\u0111u zdjelice i po\u010detka repa. Dabrovi, izuzetno teritorijalni i agresivni prema uljezima, koriste ovaj miris za ozna\u010davanje granica teritorija.<\/p>\n Dabrovi moraju biti ubijeni da bi se iskoristile analne vre\u0107ice koje su pune guste tvari. Vre\u0107ice se dime ili su\u0161e na suncu, te su\u0161enjem po\u010dinju sli\u010diti na vrlo velike su\u0161ene smokve; u me\u0111uvremenu aroma kastoreuma prerasta u miris slatke, \u010diste ko\u017ee. Tako\u0111er pridonosi eroti\u010dnoj, pikantnoj, jantarnoj noti parfema, te je ujedno i fiksator.<\/p>\n Kastoreum se koristio za lije\u010denje razli\u010ditih bolesti, od glavobolje do histerije. Njegov blagotvorni u\u010dinak potje\u010de od salicilne kiseline (sastojak aspirina) iz kore vrbe koja se nalazi u dabrovoj prehrani.<\/p>\n Rimljani su vjerovali da dim koji nastaje paljenjem kastoreuma mo\u017ee uzrokovati poba\u010daj, Paracelsus je smatrao da se kastoreum mo\u017ee koristiti u lije\u010denju epilepsije, a srednjovjekovni p\u010delari su ga koristili da bi pove\u0107ali proizvodnju meda.<\/p>\n Indijanci Cree (\u010dija je zapadna migracija \u010dvrsto vezana uz lov i trgovinu krznom) preporu\u010duju da se mirisne vre\u0107ice kuhaju i primijene kao oblog za rane, da bi se zaustavilo krvarenje i sprije\u010dila infekcija. \u010clanovi Yupik plemene na Aljasci koristili su dabrove vre\u0107ice kao dodatno sredstvo protiv bolova, uz \u017evakanje same kore vrbe.<\/p>\n Hiraceum<\/strong><\/p>\n Hiraceum, poznat i kao “afri\u010dki kamen”, je skamenjen izmet damana kamenjara, sisavca srednjeg rasta koji li\u010di na velikog zamorca i \u010diji je najbli\u017ei \u017eivu\u0107i srodnik, neobi\u010dno, ali slon. Osim \u0161to ima pozitivan u\u010dinak na svaki drugi sastojak parfema, hiraceum je savr\u0161en za davanje “o\u0161tre” note parfemima koji su preslatki ili presvije\u017ei.<\/p>\n Prirodno stani\u0161te damana kamenjara je Afrika i Srednji Istok gdje \u017eive u kolonijama od deset do osamdeset jedinki, od kojih sve imaju naviku obavljanja nu\u017ede i uriniranja na istoj lokaciji. Rezultiraju\u0107a naslaga je nakon okamenjenja (procesa koji traje stotinama i tisu\u0107ama godina) vrlo tra\u017eeni sastojak u tradicionalnoj ju\u017enoafri\u010dkoj medicini i parfumerstvu.<\/p>\n “Kamenje” je sme\u0107kasto i lomljivo; kada se prelomi ispu\u0161ta tamno ulje intenzivnog, kompleksnog i fermentiranog mirisa.<\/p>\n Kao i ostale \u017eivotinjske esencije, hiraceum je izvrstan fiksator, i za razliku od nekih drugih \u017eivotinjskih esencija, mo\u017ee se iskori\u0161tavati bez \u0161tetnog u\u010dinka na \u017eivotinjsku vrstu koja ga proizvodi.<\/p>\n Kamenje se i dalje sakuplja ru\u010dno, kao \u0161to je i bilo od antike.<\/p>\n Ljudska \u017eivotinja<\/strong><\/p>\n Kada razli\u010diti ljudi isprobaju prirodne parfeme na svojoj ko\u017ei; reagiraju\u0107i na na\u0161u biokemiju, oni miri\u0161u razli\u010dito na svakome od nas, \u0161to je dio njihove primamljivosti. Udisanje \u017eivotinjskih esencija vra\u0107a nas u kontakt s na\u0161om \u017eivotinjskom prirodom, koja se nigdje ne izra\u017eava tkao kao u na\u0161em osjetu mirisa.<\/p>\n Tekst iz knjige: Fragrant: The Secret Life of Scent, Mandy Aftel<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sekreti, izlu\u010devine i probavni produkti \u017eivotinja neki su od najskupljih i najtra\u017eenijih sastojaka parfema \u017divotinjske esencije su oduvijek bile cijenjene. Egzoti\u010dni, kompleksni i nevjerojatno skupi, ovi mirisi se jo\u0161 uvijek u zna\u010dajnoj mjeri koriste u parfemima i aromama. Od misteriozne neprobavljene tvari masivnoga kita ulje\u0161ara do o\u010dvrsnulog izmeta malenoga pe\u0107inara. U svom punom intenzitetu ovi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17694,16712,18939],"class_list":["post-21041961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-ambergris","tag-sisavci","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21041961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21041961\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21041961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21041961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21041961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}