Ptice imaju male mozgove. U \u010demu je njihova tajna?<\/p>\n\n\n\n
Golubovi su sposobni manevrirati s dva zadatka jednako brzo kao i ljudi \u2013 i \u010dak jo\u0161 br\u017ee od njih u odre\u0111enim situacijama. To su nalazi biopsihologa koji su obavili iste pokuse o pona\u0161anju za ptice i ljude. Autori pretpostavljaju da je uzrok prednosti kod ptica u njihovoj ve\u0107oj gusto\u0107i neurona.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Sara Letzner i dr. Onur G\u00fcnt\u00fcrk\u00fcn sa Sveu\u010dili\u0161ta Ruhr-Bochum objavili su rezultate u \u010dasopisu Current Biology<\/em> u suradnji s dr. Christianom Besteom iz sveu\u010dili\u0161ne bolnice Carl Gustav Carus pri Tehnolo\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu u Dresdenu.<\/p>\n\n\n\n “Dugo su vremena znanstvenici vjerovali da je cerebralni korteks sisavaca anatomski uzrok kognitivnih sposobnosti, koji se ina\u010de sastoji od \u0161est kortikalnih slojeva”, ka\u017ee Sara Letzner. Me\u0111utim, kod ptica takva struktura ne postoji. “To zna\u010di da struktura korteksa sisavaca ne mo\u017ee biti odlu\u010duju\u0107a za slo\u017eene kognitivne funkcije poput multitaskinga”, nastavlja Letzner.<\/p>\n\n\n\n Kod ptica nema slojeva koji su usporedivi s onima u ljudskom korteksu, ali pti\u010dji neuroni su gu\u0161\u0107i nego oni u ljudskom cerebralnom korteksu. Posljedi\u010dno, prosje\u010dna udaljenost izme\u0111u dva neurona kod golubova je pedeset posto kra\u0107a nego kod ljudi. Budu\u0107i da je brzina prijenosa signala \u017eiv\u010danih stanica jednaka kod ptica i sisavaca, znanstvenici su pretpostavili da se informacije br\u017ee obra\u0111uju u pti\u010djim mozgovima nego u mozgovima sisavaca.<\/p>\n\n\n\n Testirali su tu hipotezu pomo\u0107u vi\u0161ezada\u0107ne vje\u017ebe koju je izvodilo 15 ljudi i 12 golubova. U eksperimentu su i ljudski i pti\u010dji sudionici morali zaustaviti zadatak koji je u tijeku i prebaciti se na alternativni zadatak \u0161to je br\u017ee mogu\u0107e. U nekim slu\u010dajevima su golubovi bili 250 milisekundi br\u017ei od ljudi. Znanstvenici su pretpostavili da golubovi moraju imati prednost nad ljudima upravo zbog ve\u0107e gusto\u0107e njihovih \u017eiv\u010danih stanica.<\/p>\n\n\n\n “Znanstvenici na podru\u010dju kognitivnih neuroznanosti dugo se pitaju kako je mogu\u0107e da su neke ptice, kao \u0161to su vrane ili papige, dovoljno pametne da pariraju \u010dimpanzama u smislu kognitivnih sposobnosti, unato\u010d njihovim malim mozgovima i nedostatku korteksa “, ka\u017ee Letzner.<\/p>\n\n\n\n Rezultati trenutne studije pru\u017eaju djelomi\u010dan odgovor na ovu tajnu: upravo zbog njihovog malog mozga gusto nabijenog \u017eiv\u010danim stanicama ptice mogu smanjiti vrijeme obrade u zadacima koji zahtijevaju brzu interakciju izme\u0111u razli\u010ditih skupina neurona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ptice imaju male mozgove. U \u010demu je njihova tajna? Golubovi su sposobni manevrirati s dva zadatka jednako brzo kao i ljudi \u2013 i \u010dak jo\u0161 br\u017ee od njih u odre\u0111enim situacijama. To su nalazi biopsihologa koji su obavili iste pokuse o pona\u0161anju za ptice i ljude. Autori pretpostavljaju da je uzrok prednosti kod ptica u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065883,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18247,17186,16625],"class_list":["post-21042018","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-golubovi","tag-kognicija","tag-ptice"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042018"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042018\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065884,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042018\/revisions\/21065884"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065883"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}